U odnosu na druge zemlje Mediterana i središnje Eurpe, Hrvatska ima relativno dobre rezultate u kvaliteti osoblja, bolničkoj njezi, hitnoj njezi i privatnoj njezi, što se osjetilo i u covid krizi.

Ujedno, elektronički propisi u Hrvatskoj su vrlo rašireni, sa 80 posto recepata u ljekarnama koji su elektronički.

Ipak, stopa smrtnosti pacijenata od akutnog infarkta miokarda relativno je visoka, što implicira da bi prijemi u bolnice trebali biti kvalitetniji, a posebno težak problem su liste čekanja, navodi se u novom izvješću talijanske zaklade Fondazione Farmafactoring, koju podržava faktoring kompanija BFF.

Izvješće se temelji na statističkim podacima i anketama među zdravstvenim osobljem i korisnicima, a podaci o dugovima u zdravstvu, listama čekanja, košarici usluga i izdvajanju po glavi stanovnika stavljeni su u kontekst pandemije covida, doduše s naglaskom na prvi val pandemije u proljeće.

U izvješću koje uspoređuje devet zdravstvenih sustava u EU (Hrvatskoj, Češkoj, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Poljskoj, Portugalu, Slovačkoj i Španjolskoj) se tako može vidjeti da je Hrvatska odmah iza Italije po dugovima u zdravstvu, te kako je u Češkoj, iako su stabilizirali financije, razina dostupnih usluga znatno manja nego u Hrvatskoj.

Hrvatska je država s najnižom potrošnjom na zdravstvo, iako je u relativnom smislu gledano prema udjelu u BDP-u na trećem mjestu, nakon Poljske i Slovačke. Stručnjaci su naglasili potrebu za većim udjelom privatnog financiranja i podjele troškova.

Primijetili su i nejednak pristup, kasno liječenje kroničnih bolesti, slabu koordinacija i preopterećenost liječnika opće prakse.

Također, zemljopisna raspodjela zdravstvene zaštite i drugih resursa, razlikuje se diljem zemlje, ističe se u analizi.

Jedno od glavnih pitanja odnosi se na neučinkovitu raspodjelu resursa, koja se često, umjesto planiranja unaprijed, koncentrira na retrospektivno financiranje gubitaka, zbog čega je BFF dao na raspolaganje svoje usluge ustanovama u Hrvatskoj.