Za vanjskotrgovinske odnose Europske unije prošla je godina ostala obilježena izbijanjem Kine na prvu poziciju partnera, s koje je potisnula SAD, njezina tradicionalnog glavnog partnera u razmjeni roba.

Prema podacima Eurostata, iz Kine je lani u EU uvezeno roba u vrijednosti od 383 milijarde eura, a izvezeno 203 milijarde, dok je iz SAD-a uvezeno 203 milijarde eura, a izvezeno je 353 milijarde.

SAD je i dalje glavno izvozno tržište za proizvode iz EU, a Kina je na trećem mjestu, nakon Velike Britanije. No, lani je u odnosu na prethodnu 2019. robna razmjena sa SAD-om značajno pala, i u izvozu i uvozu pa je Kina uz ostvaren porast u ukupnom zbroju preotela tradicionalnu prvu poziciju SAD-u.

Ove usporedbe uključuju i Brexit, koji je također ostavio vidljiv trag na uvozno-izvoznoj statistici.

Preokretu na vrhu trgovinskih partnera EU pridonijela je povećana potražnja u drugom dijelu godine, uglavnom kao posljedica snažnog kineskoga gospodarskog oporavka od pandemije, dok je s druge strane plasman europskih proizvoda osjetno podbacio na tržištima SAD-a i Velike Britanije.

Buknula potreba za maskama

Uvozu iz Kine dodatno je pridonijela činjenica da je zbog eksplozije koronavirusa u EU buknula potreba za medicinskom i zaštitnom opremom. U pregledu podataka po zemljama, Kina je jedno od glavnih pet izvoznih tržišta samo za dvije članice – Njemačku i Irsku, dok se nalazi među pet glavnih tržišta s kojih uvoze robu kod 13 zemalja.

Najveći doprinos visokom uvozu kineske robe i njegovom porastu lani daju Nizozemska, koja je uvezla 91 milijardu eura vrijedne robe i Kina joj je prva na listi tržišta za nabavu roba, te Njemačka s ostvarenih 82 milijarde eura uvoza, a Kina joj je drugo uvozno tržište, nakon Nizozemske.

Među članicama EU kojima je Kina jedno od glavnih nabavnih tržišta su i Belgija, Češka, Danska, Grčka, Mađarska, Italija, Malta, Poljska, Rumunjska, Španjolska i Švedska.

Za najveći broj članica EU, njih 16, Njemačka je glavni trgovinski partner, a među njima je i Hrvatska u čijem je slučaju tu poziciju Njemačka upravo lani preuzela od dugogodišnjeg glavnog partnera Italije. S druge strane, za 17 članica EU Njemačka je glavno izvozno tržište.

Među iznimkama su, npr. Litva, kojoj je Rusija glavno izvozno, a Poljska glavno uvozno tržište i Estonija, kojoj je glavni partner Finska, te Cipar koji najviše robne razmjene ostvaruje s Grčkom i Portugal kojem je glavni partner Španjolska.

Njoj je, pak, najveći kupac proizvoda Francuska, a Irskoj je glavni partner od kojeg nabavlja robe Velika Britanija, a SAD za izvoz. No, Irskoj je važan kupac, uglavnom visokotehnoloških proizvoda, upravo Kina, u kojoj je lani irsko gospodarstvo ostvarilo 6% ukupnog izvoza, odnosno 10 milijardi eura.

Drugo po važnosti

Za oba naša dva glavna trgovinska partnera Njemačku i Italiju Kina je drugo po važnosti uvozno tržište, dok je za Njemačku broj jedan za uvoz Nizozemska (142 milijarde eura), a glavno izvozno tržište i dalje je SAD (104 milijarde).

Za njemačke proizvode Kina je druga izvozna destinacija postala lani, a Francuska je skliznula na treću poziciju. U slučaju Italije Njemačka je glavna destinacija i za izvoz i za uvoz.

Za Hrvatsku je treći trgovinski partner Slovenija, dok četvrtu i petu poziciju na listi izvoznih tržišta drže BiH i Mađarska, a Mađarska je i četvrta na listi uvoznih tržišta, na kojoj petu poziciju drži Austrija.

Hrvatska se, pak, na listi pet glavnih tržišta članica EU nalazi samo na popisu Slovenije, i to za izvoz njihovih proizvoda. Sloveniji je glavni partner Njemačka, dok je na 2. poziciji i za uvoz i izvoz Švicarska, a Hrvatska joj je nakon Italije 4. izvozno tržište.

Prvi Eurostatovi podaci o robnoj razmjeni za 2021. daju naznake da bi Kina lidersku poziciju trgovinskih partnera za EU mogla učvrstiti.

Na godišnjoj razini u siječnju se bilježi 6,6% rast europskog izvoza u Kinu, uz 3,8% pada, no izvoz u SAD pao je za 10%, a uvoz iz SAD-a čak je za četvrtinu manji, dok pravi podbačaj ima robna razmjena s Velikom Britanijom, u koju je u siječnju izvoz manji za 27%, a uvoz je prepolovljen.