Broj pušača u južnim članicama Europske unije općenito je veći nego u sjevernim, iako to nije pravilo, a Hrvatska je među prve tri zemlje po broju pušača, pokazuje istraživanje Eurobarometra, objavljeno u povodu Svjetskog dana nepušenja, 31. svibnja.

Istraživanje pokazuje da je najviše pušača u Grčkoj, 38 posto, Bugarskoj 35 posto, Hrvatskoj 33 posto, a na četvrtom mjestu je Francuska s 32 posto. Visoko na popisu je i sjeverna članica Latvija s 30 posto pušača.

Na drugom kraju ljestvice su Švedska, koja ima samo 11 posto pušača, Finska 19 posto, ali i Malta s 20 posto, zatim Luksemburg i Italija s 21 posto.

Istraživanje provedeno krajem prošle godine u svim državama članicama pokazuje trend smanjenja pušenja diljem Europe – u odnosu na 2012. kada je zabilježeno 28 posto pušača, sada ih je dva postotna boda manje, 26 posto.

Najveće smanjenje, četiri postotna boda, zabilježeno je kod mladih u dobi od 15 do 24 godine.

Međutim, Europljani i dalje rano počinju pušiti, u prosjeku sa 17,6 godina, što pokazuje da borba protiv pušenja nije dobivena, osobito ne među mladima, kako ističe Vytenis Andriukaitis, europski povjerenik za zdravlje i sigurnost hrane.

"Neprihvatljivo je da pušenje i dalje privlači Europljane u tinejdžerskoj dobi", kaže povjerenik.

Većina pušača, njih 59 posto, pokušalo se odviknuti, a 19 posto njih pokušalo je to tijekom proteklih godinu dana.

Povećao se broj onih koji su probali elektronske cigarete sa sedam na 12 posto, ali je samo 14 posto onih koji su probali e-cigarete uspjelo prestati pušiti.

Sjevernjaci su uspješniji u odvikavanju od pušenja. U Švedskoj je više od trećine, 35 posto ispitanika, odgovorilo da su nekada pušili i uspjeli prestati, u Nizozemskoj 31 posto, u Danskoj 30 posto.

Najmanje uspješni u odvikavanju od pušenja su Mađari (11 posto), Portugalci (12 posto) i Rumunji (13 posto).

Hrvati su također u donjem dijelu ljestvice, 16 posto bivših pušača uspjelo je prestati s pušenjem.