Vlada je jako zadovoljna pristiglim ponudama za istraživanje ugljikovodika na Jadranu, za što su interes pokazale kompanije s tri kontinenta.

To jedan od naša tri ključna energetska projekta, a cilj nam je opskrbiti srednju i jugoistočnu Europu plinom i naftom. Naša energetska politika ne može se sputati zatvaranjem u državne granice, Hrvatska bi trebala postati investicijsko i energetsko središte jugoistočne Europe, rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak otvarajući konferenciju Energy Investment Forum 2015., održanu u četvrtak u zagrebačkom Kongresnom centru Forum. "Uvozni lobi bori se protiv bilo kakve proizvodnje u RH, no mi možemo biti izvoznik energije i nema nti jednog razloga da to ne budemo! Tko to ne želi da građani, umesto sadašnih 450 dolara, plin ubuduće plaćaju po 250 dolara? I treba li zbilja gasiti Dinu, Dioki i Petrokemiju kad imamo vlastite izvore plina", zapitao se Vrdoljak.  

Ovisnost o uvozu
"Nisam nikakav naftni lobist, samo želim riješti ovu zemlju ovisnosti o uvozu. A što se tiče prozivki da premalo stimuliramo obnovljive izvore energije, reći ću da smo od 173 megavata u 2012. nakon mog preuzimanja ministarstva gospodarstva već u 2013. došli do 412 megavata i to je pomak kakav nema niti jedan drugi sektor, pa nema smisla zbog toga prozivati vladu", dodao je.

Govoreći o planiranom LNG terminalu na Krku, ministar Vrdoljak je napomenuo da se uz taj projekt vežu i plinovodi prema susjednim zemljama a čija je vrijednost još veća od samog terminala. Za LNG je, kaže, puno zainteresirnaih i to ne samo za prodaju tehnologije, već i za zakup kapaciteta. Tu je i projekt Jadransko-jonskog plinovoda, odnosno  dolazak plina iz kaspijskog bazena i priprema plinofikacije Crne Gpre i BiH. Napokon, ne treba zaboraviti niti TE Plomin, investiciju tešku 800 milijuna eura.

"Vlada želi da o zaštiti mora u velikom poslu koji je ispred nas nešto kažu ljudi s referencama u ozbiljnim znanstvenim časopisima, a ne samo pripadnici nevladinih udruga, jer ovdje govorimo o milijardama eura investicija i tisućama radnih mjesta. Imali smo niz javnih rasprava, vrlo često nam se naglašava problem zaštite mora, no čudi me da skoro nitko ne spominje zaštitu voda u panonskom bzenu, koji se također eksploatira. Dogodi li se tamo neka nesreća, Slavonija ostaje i bez pitke vode i bez vode za navodnjavanje. Nitko ne voli Jadran više od mene, no ljubav prema moru ne može bti glavni argument, već bi svoje miljenje trebali dati stručnjaci. Treba upozoriti na problem ali i dati rješenja. Isto tako treba preuzeti neki rizik. A najveći je rizik po zajednicu nita ne raditi, iako je to za svakog političara najlakše", zaključio je Vrodljak. 

Velika ulaganja
Barbara Dorić iz Agecije za ugljikovodike izvijestila je da je u izradi studija utjecaja na okoliš istraživanja i eksploatacije Jadrana , te da je zatvoreno prvo javno nadmetanje za istraživanje i eksploataciu ugllikovodika na kopnu. U fazi istraživanja, koja će trajati pet godina, očekuje se 50 do 150 milijuna eura ulaganja, a bude li tu  rezultata slijedi faza eksploatacje od narednih 25 godina. Hrvatska bi u konačnici mogla godišnje proizvoditi u ekvivalentu od 10 milijuna barela nafte što je deset puta više nego li sada, rekla je Dorić, podsjetivši da je proizvodja nafte u RH od 2007. do 2013. pala za 28,5 posto a plina za čak 34,6 posto, i to zato jer nije bilo novih istraživanja.

U nastavku konferencije, održana je panel diskusija pod na temu Regija u fokusu međunarodnih naftaša. Želimir Šikonja, izvršni diretor Ine za proizvdnju nafte i plina, rekao je da ta naftna komanija radi na povećanju proizvodje, koja je već godinama u padu. "Naša je proizvodnja svoj vrhunac imala 1981. Radimo detaljnu analizu svih naših postojećih ekspoatacijskih polja. Krajem 2014. počeli smo s utiskivanjem CO2 na polju Ivanić, u što ulažemo 500 milijuna kuna. Investirali smo 360 milijuna kuna i u tri plinska polja u Međimurju. Ukupno u povećanje proizvodnje godišnje ulažemo po milijardu kuna", rekao je Šikonja. U nastavku panela rad svojh kompanija predstavili su Eric G. Hathon (Marathon Oil Company), Timothy Allan (OMV) te Marco Serazzio (ENI Hrvatska).