Hrvatska će u narednih mjesec dana Europskoj komisiji podnijeti zahtjev za isplatu prve tranše od 700 milijuna eura predviđenih Nacionalnim planom oporavka i otpornosti.

Dobije li zeleno svjetlo Bruxellesa za isplatu, bit će to ujedno i potvrda da je Vlada uspješno odradila prvi reformski set od 34 mjere na koje se obvezala u ključnom dokumentu koji bi trebao osigurati vjetar u leđa gospodarstvu, a o čemu ovisi svaka daljnja injekcija u proračun nakon rujanskog avansa.

No, bitan međukorak, uvjet da pojedina članica uopće može podnijeti zahtjev za isplatu Komisiji jest ugovaranje operativnih aranžmana. Radi se o pratećim tehničkim dokumentima, svojevrsnim produžecima nacionalnih planova u kojima se detaljno razrađuju ključne etape, pokazatelji, ali i vrijednosti planiranih mjera.

Hrvatska ih još nema, no iz Vlade uvjeravaju da su aranžmani dogovoreni te da ih treba samo potpisati. Na pitanje u kojoj su fazi aranžmani iz EK ipak – doza ograde. Kažu, trenutno ih pregovaraju uz napomenu da bi morali biti potpisani prije prve isplate.

“Operativni aranžmani, u kojima se detaljno utvrđuju aspekti provedbe kada je riječ o rokovima i pokazateljima za ključne etape i ciljne vrijednosti dogovoreni su s Europskom komisijom i upućuju se u potpisnu proceduru, nakon čega će biti javno objavljeni”, doznajemo u Ministarstvu financija koje je zaduženo za isplate i kontrolu plana.

Dodaju da je “u tijeku priprema prvog zahtjeva za plaćanje koji se planira podnijeti Europskoj komisiji u veljači ove godine, a na temelju ostvarenih 34 pokazatelja rezultata, a radi se o 700 milijuna eura”.

Koji su to pokazatelji koje je Hrvatska na prvom prolaznom vremenu konkretno zadovoljila, iz resornog Ministarstva nisu nam odgovorili. Upućeni u proces implementacije i monitoringa ističu da nakon prihvaćanja Nacionalnog plana, članica praktično odmah kreće u pregovore oko operativnih aranžmana.

U hrvatskom primjeru to znači da pregovori i razrada tih ključnih dokumenata na relaciji Zagreb-Bruxelles traju od srpnja kada je EK amenovala domaći plan. Avans od 818 milijuna eura, što odgovara 13% odobrenog plana jedina je bezuvjetna isplata, a Hrvatska ju je dobila krajem rujna.

S obzirom na kritike koje su mjesecima pratile donošenje plana, ponajviše oko toga tko će biti sretni dobitnici besplatnih europskih milijardi, aranžmani će predstavljati vrelo informacija. Ne samo detalja pojedinih mjera već preciznih rokova, razdoblja provedbe i konkretnih iznosa, de facto “check” liste planiranog i učinjenog.

Budući da članica najviše dva puta godišnje može zatražiti isplate, ohrabruje da Vlada planira objaviti aranžmane, a na tome inzistira i Bruxelles. “Operativni aranžmani bilateralni su sporazumi između države članice i Komisije. Međutim, kako Komisija teži visokom stupnju transparentnosti tijekom provedbe Instrumenta, smatra da bi operativni dogovori potpisani s državama članicama trebali postati javni”, poručuju iz EK.

Prvaci – Španjolci
Njih su dosad dogovorile Francuska, Slovačka, Grčka, Italija, Portugal i Španjolska. Ova posljednja ujedno je u reformama otišla najdalje i jedina je od 27 članica kojoj je (nakon avansa) isplaćeno 10 milijardi eura prve tranše. Inače, svi dosad sklopljeni aranžmani javno su dostupni na internetskim stranicama Komisije.

Nakon predaje zahtjeva za isplatu Europska komisija ocjenjuje jesu li dogovorene etape ujedno i provedene – kao što tvrdi članica u zahtjevu. Ocijeni li da uvjeti nisu ispunjeni (ili su odrađeni parcijalno) Komisija može produljiti rok, a može se diskrecijski odlučiti i na parcijalnu isplatu. Ne provede li dogovoreni set mjera, članica ne može zatražiti nove isplate.

Taj bi se uvjet mnogima mogao pokazati kao tanak led, posebno u zemljama koje su spore u reformama poput Hrvatske. Naši sugovornici ističu da će za isključivu ocjenu je li posao odrađen trebati pričekati konkretnu isplatu, a to bi se moglo dogoditi najranije u ožujku. U cijeloj priči veliku težinu nose diskrecijske odluke Bruxellesa.

Bio je to ujedno jedan od prijepora među članicama tijekom pregovora o Mehanizmu oporavka. Kompromis je pronađen u jačanju uloge Europskog parlamenta koji će nadgledati implementaciju nacionalnih planova s namjerom da se smanji eventualni politički pritisak (većih) članica.

Gospodarstvu 26,2 milijarde
Domaći plan oporavka težak je 6,3 milijarde eura, odnosno 47,5 milijardi kuna, pri čemu je nešto više od šest milijardi kuna predfinanciranja već pristiglo.

Njime se predviđa 77 reformi i 152 ulaganja u razdoblju do 2026. godine koji bi zemlji trebali osigurati transformaciju gospodarstva i oporavak od pandemijske krize. Plan je osmišljen kroz pet komponenti i jednu inicijativu pa bi se u ekonomiju trebalo sliti 26,2 milijarde tog novca (oko 54 posto), u javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu 4,36 milijardi (10%), obrazovanje, znanost i istraživanje 7,5 milijardi (15%).

Narednih 2,09 milijardi (4%) predviđeno je za tržište rada i socijalnu zaštitu, za zdravstvo 2,56 milijardi kuna (5% iznosa). Za inicijativnu obnove zgrada od potresa predviđa se 5,95 milijardi kuna, oko 12 posto raspoloživog novca.

Što se tiče preusmjeravanja europskih milijardi lokalne projekte, prve isplate bile su namijenjene lokalnim vodovodima zahvaljujući činjenici da su to bili projekti u visokoj fazi dovršene dokumentacije, potom Rimac Automobilima za razvoj autonomnog vozila te kroz potpore za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore u industriji.

U sjeni silnih milijardi koje nam se smiješe u narednih pet godina, od čega bi glavnina trebala stići do 2023., ostaje ništa manje značajna simbolika. Dobije li Hrvatska zeleno svjetlo EK u ožujku, bit će to signal da je vlast u zemlji s notornom povijesti bježanja od reformi (od teritorijalne, kurikuluma školstva, mirovina, javne uprave, administracije, pravosuđa, da nabrojimo samo neke) naposljetku zasukala rukave i krenula na posao za dobrobit svojih građana.