Hrvatski sabor danas je donio Zakon o mirovinskom osiguranju čime se Hrvatska priključila državama koje su podignule dobnu granicu za odlazak u mirovinu.

Održivost mirovinskog sustava, ali i produženje životne dobi stanovništva te potreba da se na tržištu rada aktiviraju osobe starije životne dobi, bili su argumenti resornog ministarstva rada za dizanje dobne granice za umirovljenje sa 65 na 67 godina i to od 2031. godine.

Od iduće do 2030. godine zadržali bi se isti dobni uvjeti za stjecanje starosne i prijevremene starosne mirovine, a počev od siječnja 2031. postupno bi se povećavala dob za stjecanje prava na mirovinu po tri mjeseca svake godine, do 2037. godine.

Od 1. siječnja 2038. pravo na starosnu mirovinu stjecalo bi se sa 67 godina života.

Zakon uvodi institut prijevremene starosne mirovine za dugogodišnje osiguranike, one koji imaju 41 godinu staža i 60 godina života. Oni će od 1. siječnja 2014. odlaziti u mirovinu ali bez penalizacije.

Bez penalizacije će u prijevremenu mirovinu moći i osobe koje nakon stečaja tvrtke završe na zavodu ta zapošljavanje i ne uspiju se zaposliti u roku od dvije godine, naravno, ako imaju uvjete.

Sustav socijalne skrbi uskoro bi trebao biti pravedniji i s više reda budući da je Hrvatski sabor danas donio Zakon o socijalnoj skrbi koji bi to trebao zajamčiti.

Zakon donosi niz novina, među njima i institut zajamčene minimalne naknade koja objedinjuje četiri dosadašnje naknade i limitirana je na 2900 kuna.

Visinu osnovice za utvrđivanje naknade Vlada će utvrđivati uredbom prema raspoloživim sredstvima, po sadašnjim izračunima to je 800 kuna, dosad je bilo 500, objašnjavala je zamjenica ministrice socijalne politike i mladih Maja Sporiš.

Jednostavnijem postupku priznavanja socijalnih prava i manjem administriranju trebala bi pomoći informatizacija sustava socijalne skrbi i njegovo umrežavanje s drugim sustavima.