Lokalna žarišta, “razdoblje u otvaranju gospodarstva”, koji god se eufemizam koristio umjesto drugog vala epidemije, činjenica je da broj zaraženih koronavirusom opet raste nakon nekoliko tjedana “mira”.

Brojkom zasad prednjači Zagreb s okolicom, ali zaražene je u ponedjeljak brojalo osam hrvatskih županija. Debakl u koji se pretvorio teniski turnir u Zadru pokazao je da je Hrvatska kao korona-free zemlja utopijska slika koja se crtala prije izbora u turističke svrhe. Pred Hrvatskom jesu parlamentarni izbori, ali i izbor hoće li država u novi lockdown ili u, puno realniji, suživot s COVID-om?

Sugovornici s kojima smo razgovarali na tu temu u pravilu ne vjeruju u novo oštro zatvaranje gospodarstva, barem ne u okvirima postojeće epidemiološke slike. Novi lockdown nije realan, smatra Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta.

“Hrvatska se mora pripremiti na ljetni ‘mini korona party’ uz sve konzekvence koje iz toga slijede ili ju najesen čeka socijalni i ekonomski kaos”, kaže Lovrinčević. Dodaje da je to realnost koja proizlazi iz strukture ekonomije koja prvenstveno živi od usluga, a ne proizvodnje.

Kolektivna disciplina

“To je i Stožer prešutno shvatio, ali sada ima problem percepcije kako to ljudima objasniti kad se do jučer gradila slika Hrvatska kao zemlje bez bolesti i niske smrtnosti, za razliku od regije, ali i svijeta”, kaže. Smatra da je nakon instinktivne reakcije zatvaranja granica u prvom valu, koji je pokosio ekonomiju i pokazao se kao dugoročno neodrživo rješenje, sada potrebno organizirati društvo za suživot s COVID-om 19, no uspjeh toga ovisi o kolektivnoj disciplini. Koliko tu ima prostora za napredak ilustrira brzina kojom su tijekom par tjedana bez novozaraženih razmak, maske i dezinficijensi zaboravljeni kod dobrog dijela građana (ali i političara pa i epidemiologa).

“U slučaju drugog vala ne bismo smjeli ponovno onako oštro ukidati sve redovne funkcije i način poslovanja. Mjere trebaju biti odmjerenije u smislu dopuštanja što je više moguće gospodarske aktivnosti svih naših tvrtki. Ponovno uvođenje prvotnih rigoroznih mjera dovelo bi do prevelikoga gospodarskog udarca na sve tvrtke i radnike. Vjerujemo da je moguće izraditi model koji će poštovati i zdravstvene mjere zaštite i potrebe funkcioniranja i otvorenosti gospodarstva”, smatra predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović.

‘Neće biti karantene’

Osim o pridržavanju pravila, prelazak na “novo normalno” ovisit će o političkim kalkulacijama.

Potpredsjednik HDZ-a Ivan Anušić Novom listu rekao je da “neće biti nikakvog zatvaranja niti karantene”, no da je moguća odgoda izbora 5. srpnja. Otvoreno je i pitanje testiranja; za malu otvorenu zemlju koja mora otvoriti granice i privući turiste Hrvatska radi neobjašnjivo malo testova na COVID. “Testirajte, testirajte, testirajte” – poručila je Svjetska zdravstvena organizacija početkom pandemije.

Domaći epidemiolozi ne mijenjaju stav da za to nema potrebe unatoč milijunima stranaca koje se mami da spase sezonu. Hrvatska na milijun stanovnika napravi tek 17.000 testova, neusporedivo manje od europskih lidera poput Luksemburga (211 tisuća) ili Danske (151 tisuća), ali susjednih zemalja poput Slovenije (44 tisuće), Srbije (37 tisuća) pa i BiH (25 tisuća).