Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u petak je u Rovinju na tradicionalnom susretu guvernera regije rekao da je HNB, kao i sve središnje banke u regiji, revidirao naniže prognozu gospodarskog rasta u ovoj godini, napomenuvši da inflacija još nije dosegnula vrhunac, a što će biti dalje ovisit će o razvoju ratnog sukoba.

HNB je, naime, sredinom travnja revidirao prognozu ovogodišnjeg gospodarskog rasta, pa u osnovnom scenariju, pod pretpostavkom razmjerno kratkog rata u Ukrajini te postupne normalizacije cijena energenata i sirovina, očekuje rast realnog BDP-u 2022. godini od 3,2 posto, s ranije projiciranih 4,1 posto.

Na razini cijele 2022. godine inflacija bi po ocjeni HNB-a mogla u prosjeku iznositi 5,4 posto, nakon 2,6 posto u 2021. godini.

Ovih je dana i hrvatska Vlada snizila prognozu rasta i to sa 4,4 na 2,7 posto u 2022., dok je stopu projicirane inflacije podigla na 7,8 posto.

“U ovom trenutku potrošnja je i dalje dobra, ne vidimo njezino usporavanje. Inflacija će nastaviti rasti, ovo još nije vrhunac, čekamo podatke za travanj. Što će biti dalje ovisi o razvoju ratnog sukoba, no do sada rat nije imao tako veliki utjecaj na nas. Međutim, što će dulje trajati, ti će učinci kumulativno biti dublji”, naveo je guverner Vujčić na suretu guvernera regije u organizaciji poslovnog tjednika Lider.

Dodao je da kada stopa inflacije poraste iznad razine od pet posto, to počinje utjecati na očekivanja i širi se među sve više skupina proizvoda, pa tako iz mjeseca u mjesec “u Hrvatskoj svjedočimo rastu broja proizvoda kojima cijena raste iznad pet posto”.

“Realne prognoze nemamo i sve će ovisiti o cijeni energenata. Međutim, inflacija nema veze s uvođenjem eura. Nećemo osjećati utjecaj uvođenja eura na stopu inflacije u ovom okruženju kada druge stvari bitno jače utječu na kretanje cijena”, poručio je Vujčić.

O posljedicama sanacije Sberbanke i kreiranju monetarne politike, kojoj je rat u Ukrajini dodatno pojačao kontekst, razgovarali su u Rovinju guverneri i bankari regije. Tom prigodom je guverner Vujčić istaknuo da je Hrvatska, iako je najmlađa članica bankarske unije, uspjela uvjeriti Bruxelles u osnivanje rezolucijskog plana kojim se odgovorilo na pitanje što napraviti s bankama kćerima, kada “‘majka ide u likvidaciju”.

“Sberbanka je tako ispala dobar presedan za buduće slučajeve u Europi kojih će sigurno biti još”, komentirao je Vujčić, dodavši kako je na kraju sve dobro ispalo s obzirom da je Sberbanku u Hrvatskoj kupio HPB.

Guverneri su komentirali i trenutnu neizvjesnu situaciju koja može proizaći iz sukoba između Rusije i Ukrajine, baš u trenutku kad su se regionalna gospodarstva počela oporavljati ili su se već potpuno oporavila od posljedica pandemije.

Guvernerka Narodne banke Sjeverne Makedonije Anita Angelovska Bezhoska rekla je da se u Europi očekuje usporavanje gospodarskog rasta ne samo ove, nego i iduće godine.

Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine Senad Softić istaknuo je da će BiH morati revidirati neke parametre zbog rata i inflacije, kao i da je tamošnji bankarski sektor stabilan.

Po riječima guvernera Banke Slovenije Boštjana Vaslea, Slovenija je rasla brže od europskog prosjeka zbog blažih epidemioloških mjera tijekom pandemije i koristi koje ima od europske fiskalne politike, pri čemu je imala dva pokretača rasta – izvoz i porast potrošnje. “Trenutno smo u fazi kada očekivanja nisu baš optimistična, ali je potrošnja i dalje jaka”, naglasio je slovenski guverner Vasle.

Adrović: Intenzivne pripreme za uvođenje eura

Predsjednik Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović istaknuo je da se Hrvatska intenzivno priprema za uvođenje eura.

“Prijeteća inflacija i potencijalni rast kamatnih stopa otvaraju nova pitanja za monetarnu politiku i banke. No, tu nije kraj, jer sve se to događa u razdoblju dok se u Hrvatskoj intenzivno pripremamo za uvođenje eura kao službene valute. Banke imaju ogromnu ulogu u cijelom procesu i zato ne čudi da je on primarni u ovoj godini”, naglasio je Adrović, ocijenivši kako su rokovi kratki.

Istaknuo je i da će “Hrvatska po svemu sudeći postati država koja je u najkraćem roku uvela euro od pristupanja tečajnom mehanizmu ERM II”.

Dobra je vijest u svemu tome, smatra on, da su cijene u zemlji već toliko usko integrirane s europskim sustavom cijena da se ulazak u europodručje nameće kao ekonomski i politički logičan izbor za državu koja je u velikoj mjeri eurizirana.