Hrvatska je po DESI indeksu, najvažnijoj mjeri digitalizacije društva i gospodarstva na području EU, ostala na 20. mjestu od 28 članica, kao i lani, te je s 47,6 poena i dalje ispod EU prosjeka od 52,6.

Digitalno najkompetitivnije države na popisu su Finska, Švedska i Danska, a na začelju Rumunjska, iza koje je Grčka i na samom dnu je Bugarska.

Visoka razina sigurnosti
Iako je dosad DESI indeks bio važna tema razgovora u Hrvatskoj, kako Vlade tako i njenih partnera, prvenstveno HUP-a, ove godine Europska komisija otišla je korak dalje i na taj indeks vezala pristup Fondu za oporavak i otpornost, koji je okosnica proračuna EU od 2021. do 2027. i koji teži čak 560 milijardi eura.

Thierry Breton, Komisijin povjerenik za unutarnje tržište naglasio je da podaci koje su objavili ukazuju na to da industrija koristi digitalne tehnologije više nego ikad prije. “Moramo osigurati da to bude tako i za male i srednje poduzetnike i da su najnaprednije digitalne tehnologije široko upotrebljavane u gospodarstvima”, kaže Breton. U izvješću se prepoznaje da je Hrvatska unazad pet godina napravila iznadprosječni napredak, ali redovito ispod prosjeka EU.

Ove godine posebno se hvali napredak u četiri kategorije: online kupnji, dovršenim javnim uslugama, IT sigurnosti i širenju 4G tehnologije. U Hrvatskoj preko interneta sada kupuje 57 posto građana. Komisija navodi da je unazad godinu dana broj online kupaca u nas narastao za 10 postotnih poena i da je to najveći skok tog pokazatelja u Uniji.

Komisija, također, hvali Hrvatsku i u području povećanja broja javnih usluga koje se u cijelosti mogu izvesti online. I po tom je pokazatelju, navodi se, porast od 9,1 poena, Hrvatska je ostvarila najveći napredak u Uniji. Nadalje, svega 15 posto korisnika interneta u Hrvatskoj prijavilo je da je unazad godinu dana imalo IT sigurnosnih problema.

Hrvatska je po tome, uz Litvu, najsigurnija članica EU. Konačno, po širenju 4G tehnologije na 100 posto stanovništva Hrvatska je uz Rumunjsku i Cipar napravila najveći napredak. Međutim, Komisija je prepoznala i neke ključne razloge zašto i dalje kaskamo za prosjekom Unije.

Mnogo propusta
U izvješću se navodi da je Hrvatska po pitanju razvoja ključnih digitalnih javnih servisa, poput e-osobne iskaznice, primjene digitalnih certifikata, digitalnog pristupa javnim registrima i mogućnosti da se službeni dokumenti dobiju na službeni e-mail sandučić, pri začelju Unije.

Jednako tako Komisija je prepoznala da Hrvatska ne stavlja naglasak na mobilni pristup javnim servisima, i to u vrijeme kad većina njenih građana ima pametne mobitele. Komisija je prepoznala i da je Hrvatska pri začelju Unije kad se radi o dostupnosti javnih usluga za gospodarstvo.

Po tome je Hrvatska treća odozdo u Uniji. Hrvatska je pri začelju EU i po udjelu stanovništva koje nikad nije koristilo internet, njih čak 18 posto. Ujedno je i jedna od tri države EU s najmanjim udjelom korisnika koji surfaju brzinom od 100 Mbps, svega 6,2 posto, dok je EU prosjek 25,9%.

Komisija zamjera i odugovlačenje dva nacionalna broadband projekta koje EU sufinancira, a riječ je o izgradnji međugradske optičke mreže i lokalnih optičkih mreža.