Nakon relativno brzo odigranih postizbornih pregovora oko formiranja nove saborske većine, i križaljka sastava nove koalicijske Vlade već je uvelike popunjena.

Za poslovnu zajednicu obično je i poželjniji scenarij da tranzicija vlasti ne traje predugo, iako su se ovaj put izbori odigrali u vrijeme povoljne gospodarske i proračunske dinamike i rasta BDP-a. Potvrda toga jučer je stigla i s najnovijim ekonomskim prognozama Europske komisije.

Prema jučer objavljenim proljetnim prognozama, stručnjaci EK za Hrvatsku su u tzv. superizbornoj godini dodatno podigli očekivanja gospodarskog rasta.

Nakon što su prije nekoliko mjeseci izašli s predviđanjem ovogodišnjeg rasta hrvatskog BDP-a od 2,6 posto, sad ga vide na 3,3 posto, što je druga najviša očekivana stopa rasta u EU. Usto, blago su povećana i predviđanja rasta BDP-a za iduću godinu – na 2,9 posto (sa 2,8%).

Uz ocjenu kako su očekivanja rasta u ovoj godini uglavnom potaknuta snažnom potrošnjom kućanstava, u Komisiji navode da se očekuje i da će tržište rada ostati napeto, uz nastavak rasta zaposlenosti i pad stope nezaposlenosti na nove najniže razine. Inflacija bi, pak, trebala nastaviti postupno padati – na 3,5 prosječno u ovoj godini, a potom na 2,2 u idućoj.

To se prije svega naslanja na očekivano usporavanje cijena prerađene hrane i neenergetskih industrijskih proizvoda, dok cijene usluga potaknute povećanjem plaća i snažnom potražnjom potrošača (uključujući i onu stranih turista) ostaju “najtvrdokornija komponenta inflacije”, ističu u EK-u.

A premda će snažan oslonac rasta ostati i izdašni priljevi sredstava iz europskih fondova, Komisija ove godine računa na usporavanje rasta investicija s lanjskih 4,1 na 3,1 posto realno, što se dijelom pripisuje činjenici da je krajem prošle godine okončano povlačenje sredstava iz prethodnog sedmogodišnjeg proračuna za razdoblje 2014-2020. Istodobno, zbog ubrzanja povlačenje sredstava iz sadašnjeg VFO-a (za razdoblje 2021-2027.) dogodine se opet očekuje blago ubrzanje investicija.

Produbljeni deficit
Kad je riječ o proračunskoj slici, nakon što je lani na razini opće države zabilježen deficit od 0,7 posto BDP-a, ove godine očekuje da će on porasti na 2,6 posto, ali to je nešto manje od donedavnih projekcija. Uz očekivani rast (nominalnog) BDP-a računa se da će omjer javnog duga i BDP-a unatoć veće, deficitu i ove godine pasti i tako se spustiti ispod 60 posto (ove godine na 59,5, a dogodine na 59,1 posto).

Sve u svemu, prognoze svakako ne zvuče loše. Ali to ne znači da novoj vladajućoj garnituri u gospodarskim resorima neće manjkati izazova jer niz pokazatelja upućuje na značajne strukturne slabosti. To se prije svega odnosi na pokazatelje ekonomske aktivnosti u proizvodnom sektoru.

Dovoljno je navesti da je industrijska proizvodnja u prva tri mjeseca ove godine u usporedbi s prošlom godinom u padu za 4,1 posto, s tim da je i 2023. godinu industrija zaključila s blagim padom proizvodnje.

Ni dinamika poljoprivredne proizvodnje nije dojmljiva (lani s 0,4 posto rasta bruto dodane vrijednosti). Isto tako, u sferi robne razmjene prvi kvartal je bio s negativnim predznakom (vrijednost izvoza -5, a uvoza -2 posto), kao uostalom i lani (i kod izvoza i uvoza vrijednost je pala za više od pet posto).

Kako bilo, u resorima vezanim uz gospodarstvo i konkurentnost ne nedostaje izazova. Iako još uvijek u formi neslužbene i nekonačne liste kandidata za čelne ljude pojedinih resora, sastav Vlade je više-manje definiran, a uz neka očekivana kadrovska rješenja, na njoj su se našla i neka koja do prije koji dan nisu bila u kombinacijama. To se prije svega odnosi na poslovnoj zajednici naročito zanimljiv resor gospodarstva koji je prema dogovorenim raspodjelama “pripao” Domovinskom pokretu.

Hvatanje koraka
Prema još neslužbenim tvrdnjama, njega bi odskora trebao (pred)voditi Ante Šušnjar, DP-ovac koji dolazi iz odvjetničke branše. To je zapravo i jedino veće iznenađenje u odnosu na prvotne spekulacije u kojima su se vrtjela neka druga imena, od Krešimira Bubala do npr. Zvonimira Novaka ili Sabine Škrtić, dvojca s dugogodišnjim iskustvom rada u segmentu gospodarstva, kako u javnom tako i u privatnom sektoru.

Iako neki važni procesi uhodani, svakako je važno da i novi ministri brzo uhvate korak. Jedan od važnijih segmenata za koji je važno da se ne poremeti dinamika aktivnosti je, primjerice, nastavak provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), kao i s njim uvelike povezani reformski terminski planovi vezani uz pristupanje Hrvatske OECD-u.

Hrvatska je prije nešto više od mjesec dana uputila Bruxellesu zahtjev za već petom, rekordnom tranšom (vrijednom 822 milijuna eura), ali paralelno s tim već mjesecima se radi i na ispunjenju zacrtanih 26 indikatora za šestu, čije je izvršenje smješteno u prvo polugodište ove godine. Dobar dio tih kriterija već je riješen, a neki su i u tijeku.

Kad je riječ o Ministarstvu gospodarstva koje će uskoro preuzeti Šušnjar, na primjer, to su prije svega dva raspisana natječaja za nabavu cijevi za plinovodni sustav – za Bosiljevo-Sisak-Kozarec vrijedan 306 milijuna eura te za Lučko-Zabok koji je financijski težak 76 milijuna eura.

S obzirom na ukupna sredstva koja su Hrvatskoj na raspolaganju za NPOO, svakako je važno da nakon već povučenih oko 3,5 milijarde eura i za preostalih oko 6,5 milijardi eura (što bespovratnih sredstava, što zajmova) Hrvatska zadrži epitet “front runnera” koji joj se pripisuje za dosadašnju provedbu i brzinu povlačenja sredstava za NPOO.