Čak će i dežurni optimisti u Vladi u jesenskim ekonomskim prognozama Europske komisije (EK) teško naći nešto što bi mogli iščitati kao obećavajuću ocjenu za Hrvatsku u odnosu na druge članice Unije. No, pritom je korekcija proljetne prognoze pada gospodarstva za ovu godinu s 0,6 na 0,7 posto najmanji problem.
Mnogo je veći problem što očekivanja stručnjaka EK, koji su oprezni i u pogledu jačanja rasta na razini EU, sugeriraju da je Hrvatska zemlja s ponajmanje perspektive i pozitivnih pomaka u iduće dvije godine. Tako se za ovu godinu, u kojoj se na razini EU u prosjeku očekuje deficit 2,3 posto BDP-a, procjenjuje da će veći deficit od Hrvatske (nova prognoza je 5,6 posto BDP-a) imati samo Španjolska. A kako se za Hrvatsku ni 2016. ne očekuje niža razina deficita, prognoze kažu da ćemo zasjesti na sam 'broj jedan'. Slična su predviđanja i za tempo rasta javnog duga mjerena udjelom u BDP-u. S ovogodišnjih 81,7 posto BDP-a, dogodine nas u EK vide na 84,9, a 2016. na punih 89 posto BDP-a.
4,1posto
BDP-a trebat će nam za kamate po javnom dugu već 2016.
U pogledu BDP-a dogodine nam predviđaju tek pozitivnu nulu (+0,2 posto). A i taj simbolični plus, prema EK, počiva samo na inozemnoj potražnji, oko koje, barem što se tiče članica EU, postoje poprilične neizvjesnosti, ističe Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hypo Alpe Adria banke. Tako nam zapravo rast, i to skromnih 1,1 posto, Komisija predviđa tek za 2016., a tek 2016. Hrvatskoj se prognozira i blagi oporavak investicija, zaposlenosti i osobne potrošnje. Isto vrijedi i za pad nezaposlenosti s 17,7 posto, koliko se očekuje ove i iduće godine, na lanjskih 17,3 posto. Tmurne prognoze za analitičare, kao ni za kreditore i investitore koji posluju s Hrvatskom ili u Hrvatskoj, nisu iznenađenje.
No, definitivno zabrinjavaju, a u njima iznesene perspektive rasta domaće ekonomije teško će potaknuti na dolazak nove investitore. Što se tiče javnih financija, u ocjenama za Hrvatsku EK upozorava i na rizike "poput nagomilanih zaostataka u zdravstvenom sektoru i mogućih dodatnih troškova u drugim sektorima, poput obrazovanja i prometa". To, pak, znači, da u procjene o deficitu od 5,6 posto BDP-a zapravo nisu uključene sve proračunske dubioze i da su i u EK svjesni da je stvarni deficit veći.
5,6posto
BDP-a deficita u ovoj, ali i u 2016. predviđa EK za Hrvatsku
Loše prognoze u EK izrijekom objašnjavaju velikim akumuliranim vanjskim i unutarnjim neravnotežama te slabim poslovnim okruženjem i tržištem rada. Upozoravaju da u odnosu na projekcije rasta postoje negativni rizici zbog nesigurnosti u domaćoj politici, posebice u vezi s fiskalnom konsolidacijom i odgađanjem strukturnih reformi. U EK primjećuju i da u vrijeme izrade prognoza Vlada nije usvojila ni rebalans ni prijedlog proračuna za 2015. Na žalost, proračun za 2015. bit će sve prije nego na tragu upozorenja EK, koja, usput govoreći, u prognoze deficita 2015. vjerojatno nije uračunala ni skoro porezno rasterećenje dohodaka.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Prije desetak godina proračun je bio duplo manji, u tih 10 godina naš BDP nije narastao 100% a kamo li da je dosegnuo rast koji bi opravdao tu težinu proračuna.
Problem je jasan kao dan, ali ga nitko ne rješava…
na pitannje novinara premijeru o najnovijim pokazateljima, odmahuje rukom kao da govori,” što se čudite,na tome radimo već tri godine”
Kako stvari stoje, ova Vlada će ući u povijest sa 16 negativnih kvartala za redom. Nisam od njih ni očekivao nekakve velike rezultate, ali uspjeli su nadmašiti i najgore pesimiste. Ako uzmemo u obzir i da je javni dug cijelo vrijeme rastao ogromnom brzinom, imamo slučaj koji će se s nevjericom i čuđenjem proučavati na ekonomskim fakultetima širom svijeta.
Uključite se u raspravu