Hrvatska pošta odgovorila na optužbe za monopol

Autor: Poslovni.hr , 09. siječanj 2014. u 15:56
Photo: Marijan Susenj/PIXSELL

U povodu jučerašnjega otvorenog sastanka Udruženja davatelja poštanskih usluga na kojem su predstavnici tvrtke City Ex iznijeli cijeli niz neistina na račun Hrvatske pošte, smatramo nužnim dati svoj osvrt na iznesene teze, poručuju iz Pošte u priopćenju koje prenosimo u cijelosti i bez izmjena:

U povodu jučerašnjega otvorenog sastanka Udruženja davatelja poštanskih usluga na kojem su predstavnici tvrtke City Ex iznijeli cijeli niz neistina na račun Hrvatske pošte, smatramo nužnim dati svoj osvrt na iznesene teze, poručuju iz Pošte u priopćenju koje prenosimo u cijelosti i bez izmjena:

One, naime, ne daju potpunu sliku o stanju na tržištu poštanskih uslugu u Republici Hrvatskoj te napominjemo da je iz optužbi i iz kontakata prema nama nakon sastanka vidljivo da one ne odražavaju stav cijelog Udruženja. Nevjerojatni su nam stalni komentari City Ex-a o ometanju liberalizacije u RH jer je prema svim relevantnim pokazateljima hrvatsko tržište najliberaliziranije u EU. To potvrđuje činjenica da nacionalni poštanski operator, Hrvatska pošta, ima najmanji tržišni udio u odnosu na bilo kojega nacionalnog poštanskog operatora u EU, što je lako provjerljiv podatak. Sve rečeno dogodilo se i prije formalne liberalizacije tržišta 1. siječnja prošle godine (tablica u prilogu). Ovo nije dojam, već to pokazuju brojke kojima se ostali nacionalni poštanski operatori, regulatori, pa i pojedini dužnosnici u Bruxellesu, nikako ne mogu načuditi kada ih vide.

Napomenimo i to da je u RH tržište formalno liberalizirano šest mjeseci prije ulaska naše zemlje u EU, a u Poljskoj i Mađarskoj otprilike 9 godina nakon njihova pridruženja EU. Zbog svega toga, nažalost, nismo imali priliku pripremiti se kao ostali poštanski operatori u Europi za formalnu liberalizaciju. Zbog liberalizacije mimo Zakona, u pet godina izgubili smo oko 800 milijuna kuna i ta sredstva danas nedostaju u fazi restrukturiranja, pa je ono za naše zaposlenike bolnije nego što je trebalo biti. Naime, na otvorenom sastanku navedena je činjenica da je prošle godine u sektoru poštanskih usluga u RH došlo do znatnog smanjenja broja radnih mjesta, no prešućeno je da se to smanjenje dogodilo ponajprije u Hrvatskoj pošti (više od 1200 zaposlenika). A razlog tomu je upravo nezakonita liberalizacija tržišta koja se zbila prije njegove same formalne liberalizacije i zbog čega je Hrvatska pošta trenutačno u izrazito snažnom restrukturiranju.

Što se tiče obveza Hrvatske pošte slijedom pristupanja EU i formalne liberalizacije tržišta, ispunili smo sve obveze koje su pred nas postavljene. Model troškovno odvojenog računovodstva dostavljen je u roku i na način kako je regulator (HAKOM) propisao svojim naputkom za računovodstveno razdvajanje i troškovno računovodstvo. U postupku je verifikacija regulatornog izvješća izrađenog u skladu s vrijedećim propisima.

U srpnju prošle godine naši predstavnici održali su u Bruxellesu sastanak s predstavnicima općih uprava za tržišno natjecanje i unutarnje tržište i usluge pri Europskoj komisiji. Predstavnici Hrvatske pošte na tom su sastanku upoznali mjerodavne uprave pri Europskoj komisiji sa stanjem na hrvatskome poštanskom tržištu, poslovanjem i planovima Hrvatske pošte te izazovima opstanka univerzalne usluge na hrvatskom tržištu. Na tom sastanku predstavnici Europske komisije, među ostalim, zanimali su se i za status modela razdvojenog računovodstva te su bili zadovoljni poštivanjem te obveze od strane Hrvatske pošte.

Definicija univerzalne usluge koja se plasira, a prema kojoj je ona Hrvatskoj pošti samo benefit, nije potpuna te se ne spominje da ona sa sobom donosi i velike, troškovno intenzivne obveze. Da bi svim građanima RH bile dostupne univerzalne poštanske usluge, bez obzira na to živjeli oni u urbanim područjima ili pak udaljenim, ruralnim sredinama, na otocima ili u gorskim krajevima, Hrvatska pošta ima obvezu odražavanja mreže od najmanje 700 poštanskih ureda, organizacije petodnevne dostave, određene kvalitete dostave, određenog raspona usluga, pražnjenja nekoliko tisuća poštanskih kovčežića itd. U usporedbi s konkurencijom, Hrvatska pošta kao nacionalni poštanski operator nikako ne može slijediti poslovni i troškovni model ostalih davatelja poštanskih usluga na tržištu, jer ne može „birati” korisnike, usluge koje će im pružati ili područja na kojima će ih pružati.

Što se tiče pristupa mreži, osigurali smo ga svim davateljima usluga pod transparentnim i nediskriminirajućim uvjetima, koje su drugi davatelji, za razliku od City Ex-a, prihvatili.

Zbog svega iznesenog i radi točnog informiranja hrvatske javnosti, ističemo da je hrvatsko tržište poštanskih usluga najliberaliziranije u cijeloj EU (tablica u prilogu) te da je zbog nezakonite liberalizacije Hrvatska pošta izgubila više od 800 milijuna kuna i velik broj radnih mjesta. Ipak, Hrvatska pošta ne plače nad svojom sudbinom i ne izvrće teze, nego se tržišno i legalnim sredstvima te, prije svega, svojim radom i kvalitetom bori za svoje mjesto na tržištu poštanskih usluga.

Komentirajte prvi

New Report

Close