Poljoprivreda je među djelatnostima koja je najviše na udaru klimatskih promjena, zbog čega je najvažnije pitanje za njezin budućnost i daljnji razvoj prilagodba tim promjenama. Stručnjaci sve više govore o rješenjima koja moraju ići u smjeru prilagodbi agrotehnike i uzgoju otpornijih kultura, pa i osiguranju više žetvi tijekom godine. Jedna od ključnih promjena koje su potrebne je i drugačiji model osiguranja usjeva od šteta koji je danas u primjeni i slobodno se može reći da ne prati negativne trendove koje uzrokuju klimatske promjene. Isto tako Hrvatska, koje obiluje resursom vode, mora promijeniti svoju strategiju navodnjavanja jer je očito da su suše sve već prijetnja usjevima, a navodnjavamo i dalje najmanje površina u EU.

Superćelijske oluje postale su sve češće te su prošle, a i ove godine u Hrvatskoj prouzročene velike materijalne štete, a u mnoge se poljoprivrednike uvukao strah da bi se takvi klimatski fenomeni mogli ponavljati sve češće. Poljoprivredni stručnjaci ističu kako se poljoprivreda mora prilagoditi klimatskim promjenama, a to se može raditi na dva osnovna načina – prilagodbom agrotehnike (gnojidba, obrada tla, sustavi navodnjavanja, zaštite usjeva) i uzgojem kultura prilagođenijih izmijenjenim klimatskim prilikama. Jedna od najvažnijih agrotehničkih mjera, za koju su poljoprivrednici i kod nas iznimno motivirani, je primjena konzervacijske poljoprivrede i konzervacijske obrade tla, koja podrazumijeva izostavljanje oranja i ostavljanje žetvenih ostataka na površini tla kako bi se zadržala što veća količina vlage i ublažile dnevne temperaturne oscilacije te rotacije usjeva.

Tako ističu da su sve biljne vrste namijenjene konzumaciji ugrožene visokim temperaturama, s izuzetkom manjeg stresa kod biljaka kao što su kukuruz i šećerna trska. To su biljke specifične anatomije koje pri visokim temperaturama i jakoj osvijetljenosti mogu producirati puno šećera. Takve biljke lakše prevladavaju ovakve stresova. Povrtne kulture poput rajčica imaju problema s dozrijevanjem pri temperaturama koje idu do 40 stupnjeva Celzijevih. A općenito sve biljne vrste imaju problem kada nemaju dovoljnu količinu vode, a temperature su jako visoke.

Strategija za zaštitu od klimatskih promjena

Kao odgovor na klimatske promjene provode se mjere oplemenjivanja, kako bi određena kultura postala otpornija na sušu ili neki drugi stres, a stručnjaci napominju kako oplemenjivanje podrazumijeva dugotrajne istraživačke procese. Ističu čak da je opravdano pokušati uzgajati neke kulture. No, treba imati na umu da bez obzira na to što tijekom godine imamo visoke temperature, pojava nižih temperatura tijekom vegetacije i nedovoljna količina vode mogu biti pogubne za njihov uzgoj. Zbog svih promjena klime važno je ići u prilagodbu poljoprivrednih resursa jer način na koji se sad proizvodi hrana, uz klimatske promjene i sve veći broj ljudi na svijetu neće biti održiv.

Iako klimatske promjene i globalno zatopljenje uglavnom donose probleme, ima i poneka pozitivna stvar. Naime, mogla bi se povećati produkciju usjeva i kultura kojima takva klima pogoduje te imati više žetvi tijekom godine. Primjerice, mogli bismo u istoj godini uzgojiti dvije različite kulture - poslije žitarica i krumpira uzgojiti kukuruz ili soju.

Hrvatska u razdoblju od 2023. do 2027. godine u okviru Europskih poljoprivrednih fondova ima na raspolaganju gotovo 3,8 milijardi eura. Namjena je ostvarivanje ciljeva zajedničke poljoprivredne politike, ali i Strategije poljoprivrede Hrvatske do 2030. godine, među kojima se ističu borba protiv klimatskih promjena, briga za okoliš te očuvanje krajolika i biološke raznolikosti. Ta sredstva poljoprivrednici mogu koristiti i za sustave za zaštitu od tuče, antifrost sustave, lovce na mraz te uspostavu i opremanje sustava za navodnjavanje poljoprivrednih kultura. Kako bi se istaknula važnost prevencije klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju, prednost pri odabiru projekata za sufinanciranje imaju ulaganja koja obuhvaćaju troškove za prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena, kao i ulaganja koja doprinose digitalizaciji proizvodnje (troškovi za pametnu/preciznu poljoprivredu).

Klimatske promjene i urod

Klimatske promjene sve više utječu na poljoprivrednu proizvodnju, zbog čega se u EU ove godine očekuje najslabija žetva pšenice u posljednjih šest godina, a očekivani pad proizvodnje analitičari pripisuju nižim prinosima u Francuskoj i Njemačkoj, vodećim proizvođačima žitarica u EU-u. U Francuskoj je požnjeveno samo 88 posto planiranih površina, a tamošnje ministarstvo poljoprivrede spustilo je prognozu žetve pšenice na najnižu razinu u 40 godina, dok je u Njemačkoj kiša odgodila žetvu, koja će također biti slabija od lanjske.

U Hrvatskoj je situacija sa žetvom pšenice na razinama iz proteklih godina, kaže poljoprivredna konzultantica Zvjezdana Blažić, no upozorava da ćemo imati problema s urodom kukuruza i suncokreta.

“Kukuruz bi mogao podbaciti za 20 do 25 posto, a možda otprilike toliko i suncokret, što bi moglo utjecati na njihovu cijenu, no, na sreću, radi se o kulturama u kojima je Hrvatska samodostatna”, kaže Blažić te dodaje da su cijene trenutno niske, zbog čega su poljoprivredni proizvođači u problemima.

Prema njezinim riječima osim cijene, hrvatskim proizvođačima sve veće probleme stvaraju i klimatske promjene, koje su ove godine utjecale na kvalitetu kukuruza, zbog čega je previše suh.

“Danas imamo situaciju da sjeverozapadni krajevi Hrvatske i zapadna Slavonija imaju bolju poljoprivrednu proizvodnju i prinose, jer manje trpe klimatske promjene, za razliku od istočne Slavonije i Vojvodine, ali i sve južnije od toga, gdje trpe velike vrućine”, ističe Blažić.

Pritom smatra da bi poljoprivredni proizvođači trebali razmisliti o promjenama jesenskih kultura.

“Mogli bi početi razmišljati o sijanju raznih proteinskih kultura, poput soje ili boba. Zbog klimatskih uvjeta i niskih cijena žitarica i uljarica ne isplati im se ulagati u sjetvu u smislu najboljeg sjemena, gnojidbe i zaštite, odnosno neće im ostati dovoljno da ulože u iduću sjetvu”, pojašnjava Blažić.

Klimatske su promjene tako u zapadnim članicama EU-a prouzročile obilne kiše, koje su odgodile žetvu i smanjile urod, a u južnim članicama, poput Hrvatske, velike vrućine utjecale su na količinu i kvalitetu uroda.

Osiguranje usjeva

Zbog klimatskih promjena, sve su veće štete u poljoprivrednoj proizvodnji, no samo je mali broj poljoprivrednika osiguran, pa se traže i novi modeli osiguranja. Kako je utjecaj klimatskih promjena sve veći, tako je i frekvencija ekstremnih događaja sve veća, a sukladno s tim, sve su veće i štete u svim segmentima poljoprivredne proizvodnje. Zato je potrebno proizvođače potaknuti da se osiguraju, ali isto tako potaknuti i državu i osiguravajuće kuće da osmisle najbolje modele kako bi sve štete bile pokrivene.

Danas, s jedne strane, osiguravajuće tvrtke nisu pretjerano zainteresirane za taj segment, jer u poljoprivredi ima jako puno rizika, dok poljoprivrednici nemaju naviku osiguravati svoju proizvodnju i skloni su tražiti od države da im nadoknadi štete tek kad one unište usjeve. Rezultat su velike štete u svim segmentima poljoprivrede, od voćarstva i vinogradarstva do stočarstva. Osiguranje poljoprivredne proizvodnje velik je izazov u uvjetima klimatskih promjena, a mnoga su istraživanja pokazala da poljoprivredni proizvođači ulaganje u premiju doživljavaju kao trošak, a ne kao investiciju.

No, ako se usporede iznosi za osiguranja i štete nastale klimatskim promjenama, lako je shvatiti da će ulaganje u osiguranje veoma brzo postati neizbježno, jer se klima mijenja takvom brzinom da su vremenske nepogode postale glavni rizik za proizvodnju, čak već i snažniji od globalnih poremećaja na tržištu hrane, čemu svjedočimo zadnjih godina. Danas je nužno napraviti prije svega prevenciju rizika u poljoprivredi, jer je riječ o velikim površinama na otvorenom, te se prevencija troškova i upravljanja rizicima trebaju oslanjati na osiguranje, ali na nove modele kakvih još uvijek nema.

Rizici i kako protiv njih

Rizici u poljoprivredi su nepovoljne klimatske prilike u poljoprivredi kao što su mraz, udar groma, oluja, tuča, led, posolica, duža razdoblja visokih temperatura te jaka kiša, što se može izjednačiti s prirodnom nepogodom, kao i njihove posljedice u obliku poplava, suša i/ili požara i potresa, bolesti životinja su bolesti navedene u popisu bolesti životinja. Gubitak poljoprivredne proizvodnje može nastati i zbog gubitka kvalitete proizvoda. Svi dosadašnji rezultati pokazuju neučinkovitost sustava upravljanja rizicima kod stvarnih nepogoda. Prirodne nepogode i bolesti događat će se i u budućoj proizvodnji hrane. Zato je, prema mišljenju većine stručnjaka, potrebno ustrojiti novi sustav koji će pomoći našim poljoprivrednicima u kriznim vremenima da ih brzo i bez posljedica po poljoprivrednu proizvodnju na gospodarstvima, prevladaju. Iskustva naprednih poljoprivrednih zemalja trebaju i Hrvatskoj biti uzor jer su dokazana i odlična za poljoprivrednu proizvodnju i povećanje proizvodnje hrane.

Prema procjenama stručnjaka ekonomske štete uzrokovane vremenskim i klimatskim ekstremnim događajima u Europi (EU-28, u razdoblju od 1980 do 2019) sve su izraženije. Primjerice, prosječni gubici, korigirani za inflaciju u razdoblju od 1980 do 1989 godine iznosili su 6,6 milijardi eura, dok su u razdoblju od 1990. do 1999. godine već narasli na 12,3 milijarde eura. Nadalje, od 2000. do 2009 godine gubici su iznosili 13,2 milijarde eura, dok su u razdoblju od 2010. do 2019. bili na razini od 12,5 milijardi eura.