Slovenci su napravili prvi korak ka mogućoj izgradni drugog bloka Nuklearne elektrane Krško (NEK). Slovenska je vlada izdala energetsku dozvolu za planiranje i gradnju tog bloka, no konačnu će odluku donijeti nakon javne rasprave, ali i izrade brojnih dokumenata.

Hrvatska je suvlasnica 50% NEK-a, a hoće li sudjelovati i u mogućoj gradnji drugog bloka tek će se vidjeti, no u svakom slučaju RH tom projektu nije rekla ne pa bi se moglo reći i da postoji načelni hrvatski interes za gradnju. Neizravno je to potvrdio jučer i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

“Hrvatska na izgradnju novog bloka neće gledati benevolentno. Hoće li tu doći do mogućnosti sufinanciranja, to ćemo vidjeti kada se stvari po tom pitanju finaliziraju. Sigurni i stabilni izvori električne energije su u hrvatskom interesu. To će biti srednji do dugi rok.

Riječ je o troškovima koji će biti mjereni u milijardama eura”, kazao je Ćorić. Naveo je i da će izgradnja drugog bloka NEK, ne bude li problema, trajati desetak godina.

“U tom kontekstu i naši razgovori sa slovenskom stranom išli su na razini informiranja da se u proces ide. Hrvatska o tome još nije službeno obaviještena. Jedino što je komunicirano je produljenje roka upotrebe nuklearne elektrane”, istaknuo je ministar dodavši da gradnja zahtijeva čitav niz predradnji na razini Slovenije, a onda i jasno definiranje financiranja projekta. Za NEK je kazao da se radi o stabilnom izvoru električne energije i da je to značajan element njene dobave u Hrvatskoj.

A NEK pokriva 16% potrošnje električne energije u Hrvatskoj i 20% u Sloveniji. Zajednička slovensko-hrvatska nuklearka organizirana je kao društvo s ograničenom odgovornošću u skladu s Ugovorom između vlada dviju zemalja o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa vezanih uz ulaganje, iskorištavanje i razgradnju NEK-a te Društvenim ugovorom, sve iz 2003.

Međudržavni ugovor i Društveni ugovor uređuju međusobne odnose, prava i obveze na osnovi jednakih vlasničkih udjela obaju članova društva – slovenske državne tvrtke GEN energije i Hrvatske elektroprivrede.

NEK isporučuje proizvedenu električnu energiju obama članovima u jednakim udjelima poslujući prema načelu pokrivanja svih troškova bez dobiti ili gubitka. Nuklearka u Krškom je trebala prvotno raditi do 2023. no 2015. odlučeno je o produljenju njena pogonskog vijeka do 2043. na temelju rezultata Studije ekonomske opravdanosti koju je izradio PricewaterhouseCoopers iz Londona.

NEK je započeo s komercijalnim pogonom 1. siječnja 1983. Kako navode u nuklearki, stalnim upotpunjavanjem organizacije, optimiranjem radnih procesa, stalnim osposobljavanjem i tehnološkom nadogradnjom u zadnjim su desetljećima povećali prosjek proizvodnje s 4,5 na 5,6 teravatsata.

Inače, istraživanja na Krškom polju, kad je područje postalo moguća lokacija za NE, počela su još 1964., a kamen temeljac je postavljen 1974. Prvu i jedinu jugoslavensku nuklearku je gradio američki Westingouse. NEK je dosad proizvela ukupno 191 TWh električne energije.