S obzirom na dosadašnja iskustva i njegov predizborni program, pobjeda Donalda Trumpa na američkim izborima trebao bi biti ‘vjetar u leđa’ tamošnjem gospodarstvu. Trumpova misija iznad svega je gospodarsko jačanje SAD-a, povratak i zaštita domaće proizvodnje i porezno rasterećenje gospodarstva.

Ključne najave za gospodarstvo i financijski sektor bilo je rezanje stope poreza na dobit s 21 na 15 posto (u prvom mandatu porez na dobit već je smanjio s 35% na 21%), te povećanje carina na sav uvoz za najmanje 10 posto. S tim da je posebice oštar Trump prema uvozu iz Kine, za koje bi carine trebale biti osjetno više, čak do 60%.

Uoči izbora eventualna Trumpova pobjeda komentirana je u mainstream medijima prvenstveno u kontekstu mogućeg poticanja daljnjeg globalnog geopolitičkog kaosa i ratova, no u svom pobjedničkom govoru istaknuo je upravo zaustavljanje ratova kao svoju zadaću.

Umjesto ratnih kriza, kojima, suprotno percepciji, u prošlosti republikanci nisu bili skloni, za razliku od demokrata, svoj fokus Trump namjerava staviti na zaustavljanje ratova, koji slabe gospodarstvo. Takva politika novog lidera u SAD-u je među ulagačima pozitivno dočekana. Već nakon objave rezultata, tržište je dobro reagiralo; ojačao je dolar, skočio Wall Street, bitcoin dosegao rekordnu vrijednost.

Prve reakcije iz gospodarskih redova u Hrvatskoj su uglavnom usredotočene na pitanje carina. Njima Trump namjerava zaštititi konkurentnost američkih proizvođača, prvenstveno od Kine, ali pošteđeni prema najavama neće biti ni europski proizvodi, premda dolaze iz savezničkih zemalja.

SAD 17. ulagač
Nepoznanica je u ovom trenutku kako će u praksi iduće godine izgledati trgovina sa SAD-om, hoće li se i u kojoj mjeri primjenjivati carine na proizvode koji se plasiraju na američko tržište. Hrvatski proizvođači nadaju se da će EU i SAD uspjeti naći zajednički interes. Ipak, rijetki su jučer bili spremni za komentar i ocjene mogućih promjena u poslovanju na američkom tržištu.

“Donald Trump je prije svega biznismen i očekujem da će o ovom pitanju uslijediti poslovni pregovori, fer trgovina i pošten dogovor oko reciprociteta”, kaže Željko Pavlin, prvi čovjek karlovačkog proizvođača oružja HS Produkta, ujedno i jednog od glavnih hrvatskih izvoznika na američko oružje. Ove godine prodaja u SAD-u im je, kaže, snažno porasla (oko 30%), što je i uobičajeno prije izbora u SAD-u, ali je, dodaje, potražnja uvelike pojačana i zbog opće nesigurnosti.

Pliva je, inače, najveći izvoznik na američko tržište, a lani je snažan prodor u SAD-u imala i zagrebačka tvrtka Končar Mjerni transformatori. Tako su u strukturi izvoza, prema dostupnim informacijama, u ovoj godini dominantni lijekovi, antiserumi i ostali modificirani imunološki proizvodi, električni transformatori, te revolveri i pištolji. Ukupno je u sedam mjeseci ove godine u SAD plasirano 443 milijuna eura vrijednih roba, što je na godišnjoj razini čak više od 40% bolji rezultat.

Snažan rast uvoza posljednjih godina uslijedio je zbog LNG-a, koji, prema dostupnim podacima još dominira u ukupnom uvozu iz SAD-a, čineći oko 80% njegove vrijednosti. Projekt LNG terminala na Krku, koji je i poguran u vrijeme prvog predsjedničkog mandata Donalda Trumpa, najzaslužniji je za povećanje trgovinskih i gospodarskih odnosa, a iz američkih diplomatskih izvora proširenje njegovih kapaciteta na Krku i dalje je jedan od važnih projekata za koje su SAD zainteresirane u Hrvatskoj.

SAD je, prema službenim podacima HNB-a, 17. ulagač po vrijednosti FDI, sa 629 milijuna eura uloženih od 1993., s tim da se procjenjuje da je tek oko četvrtine kapitala došlo izravno iz SAD-a, uglavnom kroz manja ulaganja, dok su velike američke multinacionalne kompanije ulaganja realizirala preko svojih podružnica u Europi.

Najnovije veliko ulaganje, ujedno i najveće, Centar je izvrsnosti za proizvodnju medicinskih protetskih dijelova i mikročipova, te matičnih ploča za autoindustriju, projekt tvrtke Jabil u Osijeku, vrijedan oko 100 milijuna eura, a koji bi trebao uz Fortenovu postati i najveći poslodavac u Slavoniji, s oko 1500 zaposlenika.

Inicijativa Tri mora
Među projektima čija je realizacija u tijeku su i gradnja Centra za liječenja malignih bolesti u Zaboku, tvornice za inovativne biološke lijekove u Savskom Marofu, koju gradi Pfizer i švedski Sobi, te gradnja novog podatkovnog centra američkog Digital Realtyja u zagrebačkom Jankomiru.

SAD-ov je aktualni interes i projekt Južne plinske interkonekcije, koji bi bio povezivanje krčkog LNG terminala s Poljskom i osiguravanjem plina za srednju Europu. Dio je to projekata nastalih u okviru tzv. Inicijative Triju mora, koju su svojedobno pokrenule Poljska i Hrvatska i okuplja ukupno 13 članica EU, a koju je 2017. poduprla i SAD, suportirajući odmicanje Europe od Sjevernog toka i ovisnosti o ruskom plinu.

No, Inicijativa je to koja predviđa ne samo energetsko, nego i prometno i političko povezivanje tih zemalja, a koja je imala američku potporu neovisno o stranačkom vodstvu. Analitičari smatraju da Hrvatska sada ima priliku jače prigrliti tu Inicijativu, čijem će Summitu, uzgred, biti i domaćin 2026.

Za hrvatske poduzetnike još je jedno važno pitanje u odnosima sa SAD-om, kojem se nadaju da će biti okončano već na početku Trumpovog mandata, a to je ratifikacija ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. On je između dvije države potpisan prije dvije godine, no još čeka ratifikaciju u američkom Senatu. Taj proces, kažu upućeni, zna trajati i po 10 godina, a za hrvatske tvrtke predstavljao bi važan poticaj i pojednostavljenje u poslovanju na američkom tržištu.