I Slovenija i Hrvatska su članice Europske unije, ali prilagodba nam još uvijek ide dosta loše. Postoji niz segmenata gdje se treba prilagođavati, posebno u tehnološkom i okolišnom dijelu – rekao je direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran na današenjem 5. Kongresu pilanara jugoistočne Europe u Slavonskom Brodu.

• Koji su najveći problemi hrvatske poljoprivrede? Doznajte iz prve ruke, osvojite besplatnu kotizaciju za konferenciju u Osijeku

Središnji susret predstavnika drvoprerađivačke industrije i šumarstva, trgovaca drvom i dobavljača ove je godine okupio više od 200 sudionika iz deset europskih zemalja. Govoreći o zatvaranju 30 posto malih pilana u Hrvatskoj, Kavran je istaknuo kako se niti jedna reforma ne može napraviti bez žrtava. – Niz malih pilana nisu se mogle nositi s tržišnim izazovima i čeka nas, nažalost, još puno takvih slučajeva. Ni dio velikih tvrtki proizašlih iz starih kombinata također se nije uspio prilagoditi i završio je u stečaju. Međutim, u isto vrijeme dolazi jedna nova ponuda na tržištu, tako da možemo biti zadovoljni s postojećim stanjem – rekao je Kavran.

Vlasnik pilane Josip Kolenić iz Bosiljeva upozorio je na nedostatak sirovine kao glavni problem, što do prije dvije godine nije bio slučaj. Prema njegovim riječima, država bi trebala dati prioritet domaćim malim i srednjim drvoprerađivačima, osobito u primarnoj obradi.

– Umjesto da nas podupire, država otvara tržište i prepušta sirovinu strancima, a nas zakida – kaže Kolenić, koji godišnje reže od 10 do 12 tisuća kubnih metara drva. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina uzvraća kako Hrvatska ima izuzetno kvalitetnu sirovinu i jako puno drvne mase te kako nitko nije zakinut. Upozorio je i na tri puta veću potražnju za trupcima nego što je to predviđeno višegodišnjim ugovorima, kojima se pokušava provesti model koji će dati sigurnost drvoprerađivačima. Dodao je kako zahvaljujući daljnjim investicijama u tehnologiju, način rada i poticanje završne faze ovaj sektor ostvaruje dobre poslovne rezultate s 350 milijuna dolara suficita izvoza u odnosu na uvoz, s ukupnim izvozom od milijardu dolara godišnje. Prema njegovim riječima, drvoprerađivački sektor je  izuzetno važan i uopće nije bilo upitno treba li ga uvrstiti među pokretače industrijske strategije.

–  Ono što posebno raduje je što sada izvozimo više gotovog namještaja nego što ga uvozimo. Trendovi u vanjskotrgovinskoj razmjeni do sada su bili povoljni uglavnom zahvaljujući izvozu poluproizvoda i sirovine. Sada je to izbalansirano – rekao je Jakovina.