Američki predsjednik Donald Trump najavio je 2. travnja nove uvozne carine na svu robu koja ulazi u SAD. EU će se suočiti s carinom od 20 posto na sav izvoz iz EU-a u SAD, a uz to se od 2. travnja primjenjuje i carina na vozila od 25 posto.

Reakcija tržišta bila je oštra, s padom burzi, korekcijom dugoročnih prinosa i vidljivom deprecijacijom lokalnih valuta srednje i istočne Europe u odnosu na euro.

Nismo izloženi SAD-u
Analitičari Erste Grupe pokušali su procijeniti koliko će pojedine države regije biti pogođene Trumpovim carinama. Za Hrvatsku je dobra vijest to što nama predviđaju najblaži mogući udar, dok bi najpogođenije trebale biti Slovačka, Mađarska i Slovenija. Iako izravna trgovinska izloženost regije SAD-u nije prevelika, utjecaj bi očito bio negativan.

Dodana vrijednost stvorena u zemljama srednje i istočne Europe ugrađena u uvoz u SAD kreće se između 1,7% do gotovo 3,6 posto njihove ukupne dodane vrijednosti. Najviše su izložene Mađarska i Slovačka, a te bi dvije zemlje imale najveći kumulativni gubitak od čak -0,8 postotnih bodova BDP-a.

“U Češkoj, Poljskoj i Sloveniji gubitak je oko -0,5 do -0,6 postotnih bodova, dok se čini da su Hrvatska i Rumunjska najmanje izložene s negativnim utjecajem procijenjenim na -0,4 postotna boda. Sveukupni učinak, međutim, uključivao bi neizravne učinke koji proizlaze iz šoka naših glavnih trgovinskih partnera (Njemačke i eurozone) i na kraju bi bio puno veći.

Uz trenutačne prognoze rasta između dva posto i 3,8 posto u 2025. u svim zemljama srednje i istočne Europe, međutim, vjerujemo da bi gospodarstva ove godine izbjegla recesiju. Međutim, pozitivan učinak potencijalnih fiskalnih poticaja bio bi izgubljen.”, poručuju iz Erstea.

Nesigurnost trgovinske politike naglo je porasla na rekordno visoke razine čak i prije objave u srijedu. Sama takva nestabilnost u poslovnom okruženju nameće značajne ekonomske troškove otežavajući odluke o potrošnji, investicijama, zapošljavanju i transportu. Kao odgovor na globalne carine, Erste analitičari su revidirali prognoze rasta za 2025. i 2026. godinu.

Početna očekivanja rasta Erste analitičara za CEE posto u 2025. i između 1,9 posto i 4,3 posto u 2026. Inicijalna revizija predviđanja za 2025. prilično je marginalna, do 0,3 postotna boda, ovisno o zemlji. Negativan utjecaj u 2026. nešto je veći. Međutim, 2026. konačna veličina ovisit će o trajnosti trenutne carinske stope. Udar na gospodarski rast u regiji trebao bi biti donekle ublažen najavljenom ekspanzivnijom fiskalnom politikom u Njemačkoj.

Veliki energetski potencijal

Drugi su ‘otkrili toplu vodu’ i koriste geotermalnu energiju, zašto Hrvatska kasni?

Snaga poduzetništva

Vizija koja krovište pretvara u temelj – priča Svjetlane Vignjević i Tegula centra

Utjecaj njemačkog impulsa
Fiskalni impuls u Njemačkoj najavljen u ožujku mogao bi pogurati rast. Taj će učinak, međutim, ublažiti negativni učinak carina. Konačna revizija prognoze rasta neće biti opsežna jer će fiskalni poticaji ublažiti neke od negativnih učinaka globalnih carina. Njemačka je glavni trgovinski partner za zemlje SIE. Češka otprilike trećinu svoje robe izvozi u Njemačku, Mađarska i Poljska četvrtinu. Hrvatska je najmanje izložena njemačkom gospodarstvu s otprilike 10 posto ukupnog izvoza u Njemačku.

Usluge igraju važnu ulogu u svim modernim gospodarstvima. Otporni tercijarni uslužni sektor, kao i povećana dostupnost usluga, mogu potaknuti gospodarski rast i unaprijediti industrijsku izvedbu.

Zemlje srednje i istočne Europe doživjele su povećanje izvoza usluga kao udjela u BDP-u, posebno se to odnosi na Hrvatsku, Poljsku i Sloveniju. Takav razvoj odražava se u sve većem suficitu sektora usluga.

Hrvatska je, pak, najizloženija trgovinskim kretanjima u kontekstu radne snage, otkrivaju u Ersteu. Trgovinska aktivnost EU-a diljem svijeta otvorila je radna mjesta za 38 milijuna Europljana. EU trgovina s ostatkom svijeta podržava između 18% radnih mjesta (Mađarska, Rumunjska) do čak 30 posto radnih mjesta u Hrvatskoj. Većina izvoznih poslova je u uslužnim djelatnostima.