Usprkos tome što je posljednjih godina ostvareno znatno poboljšanje općeg stanja sigurnosti cestovnog prometa i smanjenja broja poginulih, Hrvatska je u usporedbi s drugim zemljama EU na začelju, a potencijal za postizanje boljih rezultata predstavlja i efikasnije rješavanje problematike sudjelovanja u cestovnom prometu alkoholiziranih vozača, istaknuto je u četvrtak na stručnom skupu.

Skup "Sigurnost u prometu – značaj i utjecaj konzumacije alkohola na sigurnost cestovnog prometa" organizirali su Udruga sigurnost u prometu u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova (MUP) i Zagrebačkom pivovarom.

U predloženim zaključcima stručnjaci su istaknuli potrebu smanjenja dozvoljene koncentracije alkohola u krvi vozača sa postojećih 0,5 promila na 0,2 promila. Također, zalažu se da policija u kontrolama na godišnjoj razini obuhvati minimalno 20 posto vozačke populacije, što znači svakog petog vozača te da se u rješavanje problema, osim MUP-a, uključi i Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture i Ministarstvo zdravlja, a bilo bi potrebno osnovati i Agenciju za sigurnost cestovnog prometa. Zalažu se i za izradu nacionalne strategije za smanjenje društvene štete uzrokovane konzumacijom alkohola te za kontinuirano provođenje preventivnih kampanja i aktivnosti. Smatraju da bi dobre rezultate dala mjera koja bi obvezivala proizvođače alkoholnih pića da na ambalažu stave odgovarajuću naljepnice s tekstovima o štetnosti konzumacije alkohola i nespojivosti s vožnjom.

Tajnik Udruge sigurnost u prometu Georg-Davor Lisicin rekao je da je tijekom 2013. na milijun stanovnika u cestovnom prometu unutar EU smrtno stradale 52 osobe – i to je prosjek EU, dok je u Hrvatskoj u 2013. smrtno stradalo 86 osoba. Rekao je da je na čelu te ljestvice Švedska sa 28 smrtno stradalih osoba na milijun stanovnika, Velika Britanija sa 29, Danska sa 34 smrtno stradale osobe na milijun stanovnika.

Darko Grac iz MUP-ove Službe za sigurnost cestovnog prometa rekao je da je u 11 mjeseci ove godine evidentirano smanjenje broja poginulih za 50 osoba ili 15 posto manje u odnosu na pokazatelje iz prošle godine.

Što se tiče broja prometnih nesreća koje su skrivili alkoholizirani vozači u posljednjih pet godine, Grac je rekao da je svaka četvrta osoba poginula u nesreći koju je skrivio alkoholizirani vozač, svaka četvrta osoba je zadobila teške tjelesne ozljede, dok je svaka peta osoba zadobila lakše tjelesne ozljede.

Grac je rekao da su u 2013. alkoholizirani vozači skrivili svaku osmu prometnu nesreću ili 4.451 prometnu nesreću, od ukupno njih 34.021. Dodao je da je u prometnim nesrećama koje su skrivili alkoholizirani vozači poginula 71 osoba, 582 su teško, a 2.062 osobe su lakše ozlijeđene. Istaknuo je da je u 2013. došlo do značajnog poboljšanja stanja sigurnosti jer u MUP-u evidentiraju manji broj prometnih nesreća za 13 posto, manji broj poginulih osoba za 38 posto, manji broj teško ozlijeđenih za 22 posto, te manji broj lako ozlijeđenih za 15,9 posto. Naglasio je da su takvi trendovi nastavljeni i u prvih jedanaest mjeseci ove godine.

Grac je najavio da će MUP u cilju daljnjeg poboljšanja sigurnosti prometa na cestama ali i općenito suzbijanja alkoholiziranosti vozača u prometu, tijekom prosinca nastaviti s akcijama pojačane provjere na alkoholiziranost vozača.

Tina Puhalo Grladinović iz Zagrebačke pivovare predstavila je ovogodišnje rezultate istraživanja koje sedmu godinu provode u sklopu nacionalne kampanje "Razmisli – kad piješ, ne vozi". U istraživanju je sudjelovalo 800 ispitanika, a rezultati pokazuju da 73 posto punoljetnih stanovnika Hrvatske konzumira alkoholna pića, od kojih većina to čini nekoliko puta godišnje, a 13,4 posto svaki dan. Među ispitanicima aktivno ih vozi 71 posto, a među njima je 36 posto onih koji su barem jednom upravljali motornim vozilom pod utjecajem alkohola.