Hrvatska na vrhu regije po udjelu OIE, no brojne investicije stoje

Autor: Siniša Malus , 13. veljača 2025. u 18:00
Iako smo 2023. godinu završili kao neto izvoznici električne energije zahvaljujući upravo obnovljivim izvorima, 2024. nas je ponovno vratila u poziciju uvoznika/Shutterstock

Prednjačimo s gotovo 60 posto obnovljivih izvora koji se koriste za proizvodnju struje.

Hrvatska je regionalni prvak u korištenju obnovljivih izvora energije. Udio energije iz obnovljivih izvora kreće se od 17 posto u Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj do čak 28 posto u Hrvatskoj.

U regiji se u proizvodnji električne energije najviše koriste obnovljivi izvori energije, a Hrvatska ovdje prednjači s gotovo 60 posto obnovljivih izvora koji se koriste kao izvor energije u električnoj energiji, pišu analitičari Erstea.

Promet kao crna točka
Ističu se i Rumunjska i Slovenija s udjelom iznad 40 posto. S druge strane, samo Češka i Mađarska imaju udio obnovljivih izvora u električnoj energiji ispod 20 posto. Udio ovakvih izvora energije u grijanju i hlađenju također nije zanemariv, jer Hrvatska, Srbija i Slovenija imaju iznad 30 posto.

Međutim, CEE zaostaje u korištenju obnovljivih izvora energije u prometu. U Hrvatskoj i Srbiji on iznosi samo jedan posto, dok Slovenija prednjači s udjelom obnovljivih izvora energije u prometu od deset posto.

Međutim, to je puno niže od cilja na razini EU-a od 29 posto za korištenje energije iz obnovljivih izvora u prometu do 2030., što bi zahtijevalo znatna godišnja prosječna povećanja. Gledajući diljem EU-a, Švedska je bila zemlja EU-a s najvećim udjelom obnovljivih izvora energije u prometu i jedina zemlja koja je već postigla cilj za 2030. (33,7%).

Međutim, jedno je lijepa statistika, dok je investicijska stvarnost nešto sasvim drugo. Procjenjuje se kako je zbog birokratskih prepreka, na čekanju više od 2,6 milijarde eura investicija u obnovljive izvore energije.

2,6

milijardi eura investicija u OIE je na čekanju zbog birokracije i loše regulative

Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) kontinuirano prate elektroenergetska kretanja u zemlji te na mjesečnoj bazi analiziraju stanje i perspektive sektora. Na temelju tih analiza tvrde da se Hrvatska u posljednjih godinu dana suočila s izazovima koji su ponovno potvrdili hitnu potrebu za sustavnim promjenama u energetici.

Iako smo 2023. godinu završili s povijesnim rezultatom kao neto izvoznici električne energije zahvaljujući upravo obnovljivim izvorima energije, 2024. nas je ponovno vratila u poziciju energetskog uvoznika.

Ovaj trend jasno pokazuje da se radi o krhkom sustavu koji zahtijeva strateška ulaganja i odlučne političke odluke kako bi se osigurala dugoročna energetska sigurnost i neovisnost. Solarna energija obilježila je prošlu godinu kao tehnologija s najvećim rastom.

Međutim, taj rast dolazi s ograničenjima. Više od 90 posto novih instalacija odnosi se na krovne solarne elektrane kućanstava i industrijskih objekata. S jedne strane, ovaj trend pokazuje sve veću svijest građana i poduzetnika o prednostima solarne energije.

Veliki solarni projekti stoje
S druge strane, on naglašava i naše zaostajanje na razini velikih projekata. Hrvatska zato i dalje stoji na začelju Europe kada je u pitanju solarna energija, a solarne elektrane čine tek tri posto ukupne proizvodnje električne energije u našoj zemlji. Razlog tome su administrativne prepreke koje koče realizaciju velikih projekata.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar nedavno je poručio kako se mora provesti energetska tranzicija te je za iduće tri godine u planu instalacija više od 2500 megavata iz obnovljivih izvora energije, što uključuje energiju sunca, vjetra, a posebno geotermalne izvore.

Rekao je da Ministarstvo gospodarstva novim projektima vezanim uz obnovljive izvore želi omogućiti priključenje na mrežu uz fleksibilne ugovore, što zagovara i EU. “Već sada je moguća gradnja 1200 megavata projekata iz obnovljivih izvora koji imaju sve uvjete za gradnju”, rekao je i dometnuo da realizacija stoji iz njemu nerazumljivih razloga.

No, planovi su ipak jedno, a realnost i teškoće u provođenju projekata drugo. Mnogi se investitori žale na sporost administracije i nepoticajni regulatorni okvir. U svakom slučaju, investitori priželjkuju kvalitativni pomak u energetskoj regulativi, koji će potaknuti i stimulirati nastavak njihovih investicijskih planova u obnovljive izvore energije.

Komentirajte prvi

Još vijesti

New Report

Close