Američka administracija potiče naše gospodarstvenike da u što većem broju zatraže vize kako bi broj odbijenih zahtjeva pao na ispod tri posto, piše u srijedu Večernji list, ističući da je Hrvatska na korak od ukidanja viza za SAD.

Napokon, 28 godina od neovisnosti Hrvatske, na pomolu je ukidanje viza za putovanja u SAD, navodi dnevnik.

Intenzivna suradnja hrvatske vlade i američkih partnera u tom segmentu, posebice od posjeta ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića SAD-u početkom lanjske godine, dala je rezultata tako da je, uz iznimno važne sigurnosne kriterije i sporazume koji bi se trebali finalizirati ovog mjeseca, i broj odbijenih viza glavne prepreke za njihovo ukidanje, prema posljednjim podacima smanjen s 5,96 na rekordnih 4,02 posto, što je korak od granične vrijednosti od tri posto koja jamči ulazak u bezvizni program.

Kako bi se postigao još i taj cilj, američka je strana ohrabrila Hrvatsku da krene putem Poljske koja je ove godine smanjila broj odbijenica i ušla u bezvizni program širokom prijavom dužnosnika i gospodarstvenika te građana koji će sigurno dobiti vizu. U Hrvatskoj je na nekim razinama već pokrenuta takva akcija, ponajprije među gospodarstvenicima.

'Hrvatska je blizu zadovoljavanja kriterija i nastavit ćemo surađivati s relevantnim vlastima kako bismo pomogli Hrvatskoj da ispuni sve zahtjeve. Potičemo Vladu Hrvatske da preuzme aktivnu ulogu i da pogledaju koje je uspješne korake poljska vlada poduzela u nastojanju za prijam u program ukidanja viza' poručili su iz američkog veleposlanstva u Zagrebu.

Što je to učinila Poljska i koja je pozadinska priča oko naglog smanjenja stope odbijenih viza s gotovo šest posto u 2017. na ispod tri posto? Ta je država, u dogovoru sa SAD-om, provela akciju poticanja svojih državljana da izvade turističku vizu za SAD.

Uz njih, poljski su dužnosnici također aplicirali za vize i tako smanjili stopu odbijenica. Koncentrirali su se na one skupine ljude koji, naravno, imaju veliku šansu za dobivanje viza. Takav bi način, o čemu se već dulje razgovara s Amerikancima, mogao teoretski funkcionirati u Hrvatskoj budući da su realne brojke odbijenica prilično male – oko 300 do 400.

Iako Amerikanci imaju diskrecijsko pravo odbiti zahtjev bez navođenja razloga, iz diplomatskih izvora doznajemo da se najviše odbijaju zahtjevi hrvatskih državljana podneseni u Srbiji i BiH, donosi Večernji list.