U povodu konferencije Hrvatska i Kanada – partneri u energetici koju su zajednički organizirali veleposlanik Kanade Nj. E. Daniela Maksymiuk i PwC Hrvatska o potencijalima Hrvatske i jugoistočne Europe u području energetike razgovarali smo s Billom Whitelawom, izvršnim direktorom tvrtke JWN, jednim od značajnijih kanadskih konzultanata u svijetu energetike. Whitelaw je direktor u mnogim industrijskim odborima, uključujući Canadian Heavy Oil Association, Canadian Society for Unconventional Resources i Canadian Petroleum Hall of Fame, a tvrdi da Hrvatsku tek čeka investicijski boom te da uz malo inicijative može postati energetsko čvorište Europe.

Kolika bi mogla biti cijena nafte u iduće dvije godine?
Iako je to jako teško procijeniti mislimo da će brend narasti na 65 dolara po barelu. Ta bi cijena osigurala dovoljnu stabilnost na globalnim tržištima i vratila naftne kompanije ulaganjima u istraživanja, ali i na stazu profitabilnosti. Nadamo se da će se cijene ustabiliti jer je njihova promjenjivost bila najveći problem posljednjih godina.

Sastanak OPEC-a u Beču nije prošao bez trzavica. 
Teško je to reći ali i zemlje koje nisu članovi OPEC-a poput Rusije žele smanjenje proizvodnje nafte za 600.000 barela dnevno. Dogovor će uspjeti ako se svi budu pridržavali dogovora onoliko dugo koliko je potrebno da počnu ubirati plodove takve odluke, odnosno dok se cijene ne povise i počnu zarađivati veće iznose novca od manje količine nafte. Važno je da OPEC pošalje političku poruku odnosno da svijetu pokaže da još uvijek postoji i da nije tigar bez zubi.

Zemlje jugoistočne Europe, među kojima i Hrvatska, još nisu razvile svoje potencijale u energetskom smislu. Može li ovaj dio Europe postati svojevrsni energetski centar u kontekstu razvoja mediteranskog tržišta i novih nabavnih pravaca energenata?
U Kanadi pratimo regiju jer držimo da će se najveće investicije odvijati upravo u tom dijelu svijeta. Kao što znate proizvodimo puno više energenata nego nam je potrebno, a naš najveći partner SAD postaje naš najveći konkurent pa u Europi vidimo prirodnog partnera za izvoz prirodnog plina. Hrvatska i Kanada imaju dugu povijest odnosa, mnogi Hrvati rade u kanadskom energetskom sektoru što je izvrsna baza za suradnju. Hrvatska u kontekstu jugoistočne Europe ima prednost geografskog položaja i Zagreb bi s malo inicijative mogao postati vrlo utjecajan hub za energetski sektor ne samo za naftu i plin već i za obnovljive izvore energije.

Kanadski Vermilion nedavno je na natječaju izborio koncesiju za istraživanje i eksploataciju nafte u Slavoniji. 
Niste mogli dobiti boljeg ulagača. Prisutni su na različitim lokacijama u Europi, imaju fantastičnu upravu i inženjersku ekipu, a ono što ih razlikuje od drugih stranih ulagača je da jačaju odnose sa zajednicom, obogaćuju je u smislu isplate većih primanja zaposlenicima, favoriziranja lokalnih zaposlenika, a i jako su ekološki osviješteni. Među tisućama tvrtki koje pratimo meni su jedna od najdražih tvrtki.

Hrvatska priprema i drugi natječaj za Slavoniju kao i za područje Dinarida. Očekujete li još kanadskih tvrtki na tim natječajima?
Naftne kompanije podižu efikasnost vodeći se ekonomijom razmjera pa očekujem da će Vermilion biti zainteresiran za nove koncesije. Mnoge kanadske kompanije traže mete ulaganja u ovoj regiji, a kad Vermilion počne bušiti i ako nafta krene mnogi će požuriti prema Hrvatskoj. Vermilion je jako dobra referenca.

Hrvatska je zasad odustala od natječaja za on-shore istraživanja i eksploatacije u Jadranu, a zbog niskih cijena nafte nije ni bilo puno interesa za projekt. Mislite li da se on može oživjeti?
Ako cijena nafte dosegne 65 dolara barelu ili više interes za taj projekt bit će povećan jer ta cijena nudi mogućnost dobre zarade. Hrvatska profitira i od činjenice da zemlja Europske Unije pa je ulagači percipiraju kao zemlju koja štiti ulaganja. Kanada i Hrvatska imaju mnogo sličnosti, a među njima i pristup zaštiti okoliša. Hrvatsku svakako čeka boom privatnih ulaganja, ali pritom mora i dalje voditi računa o održivom razvoju koji joj jamči dobar posao s vodnim zalihama i turističke dolare.

Jedan od strateških projekata Hrvatske je i LNG Terminal na Krku, ali njegova je realizacija usporena i neprestano se odgađa. Mislite li da smo zakasnili?
U kontekstu potreba Europske Unije i ponude koju ima Kanada, LNG terminali su nužnost. Poljska već ima veliki terminal, a kada bi ga izradila i Hrvatska imali bi mrežu unutar EU koja nudi partnerima priliku za stabilno snabdijevanje jednog tržišta u idućih 20 godina. Očekujem da će hrvatska Vlada u vrlo kratkom roku ozbiljno krenuti u realizaciju LNG terminala, ali ako želite poslovni uspjeh potrebno je uložiti i u plinovode i interkonekcije prema srednjoj Europi. Ako to bude zaokružen projekt dolari od investicija će sami doći.

Hrvatski aduti – hrana i turizam

Kanada i Hrvatska imaju nisku trgovinsku razmjenu. Koje sektore treba razvijati?
Kanada se potpuno okreće Europi i to bi trebalo iskoristiti jer energetska suradnja samo je baza za poslovne odnose, a na njih se naslanja i prehrambena industrija, turizam i izvoz usluga u IT sektoru. Fokus za Hrvatsku i Kanadu bi trebao biti na prehrambenoj industriji naročito u ekološkoj hrani, a naravno i u turizmu koji ima izuzetan potencijal rasta. Kanađani ne znaju puno o Jadranu, a kada ga otkriju ne žele ići ni na jedno drugo more. Ali turizam može funkcionirati tijekom cijele godine jer povijest koju Hrvatska ima je nešto što Kanada kao mlada država nije nikad imala. Tehnološki sektor je veliki potencijal, a ovu suradnju olakšava nedavno potpisan ugovor o trgovinskoj suradnji s Europskom Unijom.