RWE Hrvatska članica je inoggy grupe, jedne od pet vodećih kompanija u poslovanju električnom energijom i plinom u Europi. S Karlom Krausom, predsjednikom Uprave RWE-a Hrvatska i innogy SEE (Hrvatska, Slovenija i Slovačka), razgovarali smo o liberalizaciji tržišta električne energije, problemu proizvodnje i otkupu struje iz obnovljivih izvora i konsolidaciji tržišta plina.

Kako procjenjujete liberalizaciju tržišta električne energije u Hrvatskoj posljednje četiri godine?

Liberalizacija tržišta električne energije ima mnoge pozitivne efekte. Korisnici su dobili pravo na izbor opskrbljivača električne energije i priliku da ugovore povoljnije uvjete. Međutim, liberalizacija nije potpuno funkcionalna, jer nije dovršena.

Nažalost, tržište i dalje tište brojni sustavni i operativni problemi, što tržišne opskrbljivače stavlja u nepovoljan položaj, na štetu krajnjih korisnika.

Nadamo se da će se situacija poboljšati s početkom 2018. Započeli smo razgovore s Ministarstvom za zaštitu okoliša i energetiku te vjerujemo da je ministar Ćorić u potpunosti kompetentan voditi Hrvatsku u potpuno liberalizirano energetsko tržište, kao dio jedinstvenog europskog energetskog tržišta.

Zašto su neki opskrbljivači otišli s tržišta i kako vidite budućnost tržišta električne energije u Hrvatskoj?

Mi tržišni opskrbljivači već godinama govorimo o problemima koje je potrebno riješiti, u korist cijelog tržišta, a posebno krajnjih kupaca. To su stvarno restrukturiranje HEP-a sukladno Trećem energetskom paketu EU, mogućnost da svi opskrbljivači kupuju struju iz domaćih izvora – trenutno praktično ne postoji mogućnost kupovine električne energije na veleprodajnom tržištu u Hrvatskoj, zatim rješavanje problema financiranja proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, itd.

Nažalost, višegodišnja nestabilna politička situacija i nerješavanje tih problema prisilili su neke opskrbljivače da odustanu od daljnje tržišne utakmice, što je jako loš signal. Moglo bi se dogoditi da na tržištu na kraju ostanu samo HEP i RWE, stoga je na nama u RWE-u velika odgovornost da se nastavimo boriti za dovršetak liberalizacije.

Ako se spomenuti problemi što prije ne riješe, postoji opasnost da cijela liberalizacija propadne i da se tržište vrati na stanje monopola. Posljedično, najveću će cijenu platiti krajnji kupci koji će izgubiti svoje zakonsko pravo odabira opskrbljivača.

Koliko obveza otkupa energije iz obnovljivih izvora koči opskrbljivače u poslovanju i kako utječe na krajnje korisnike?

Prije svega, želio bih istaknuti da RWE Hrvatska, kao dio jedne od vodećih europskih energetskih kompanija innogy, u potpunosti podržava obnovljive izvore.

Uz maloprodaju i mrežnu infrastrukturu, obnovljivi izvori predstavljaju treći glavni stup poslovanja naše grupe, a innogy je jedan od najvećih proizvođača energije iz obnovljivih izvora u Europi. Obveza otkupa ne ometa samo naše poslovanje u opskrbi. Zbog postojećeg sustava subvencioniranja, razvoj obnovljivih izvora energije zaustavljen je u posljednje dvije godine, tako da ne možemo ulagati u taj segment.

Proizvodnja iz obnovljivih izvora mora biti transparentno financirana, sukladno europskim propisima i praksi. Inzistiramo na tome godinama. Obnovljivi izvori se ne smiju financirati preko leđa opskrbljivača. Unatoč nedavnom povećanju naknade za obnovljive izvore na računima kupaca, opskrbljivači i dalje moraju plaćati zelenu energiju znatno iznad tržišne cijene. Naravno da želimo kupovati zelenu energiju, ali ne po takvim nepoštenim uvjetima. To stavlja veliki financijski teret na naša leđa, takav da su neki opskrbljivači napustili tržište.

RWE, kao drugi najveći opskrbljivač električnom energijom u Hrvatskoj, ne želi napustiti tržište. Želimo nastaviti opskrbljivati više od 130.000 hrvatskih korisnika povoljnijom energijom i drugim proizvodima. Želimo zadržati 300 radnih mjesta i investirati u proizvodnju iz obnovljivih izvora.

RWE posluje na velikom broju tržišta. Koliko se hrvatsko tržište, osim po veličini, razlikuje od onih u Europi, a posebice onih u regiji, poput Slovenije?

Tako je, innogy u 11 europskih zemalja opskrbljuje 23 milijuna korisnika povoljnom energijom i drugim proizvodima.

Glavna razlika između Hrvatske i drugih tržišta je u stupnju dovršenosti liberalizacije. Većina tržišta u potpunosti je liberalizirana i funkcionalna, također i u Sloveniji gdje je taj proces počeo prije 10 godina. Pravila su jasna i transparentna, a kupci često mijenjaju opskrbljivača, tražeći bolje uvjete. U Hrvatskoj postoji niz problema koje treba riješiti da bi se proces liberalizacije završio i da bi krajnji korisnici imali mogućnost birati između više od samo 1 do 3 opskrbljivača.

Kao i u svakom poslovanju, tržišni uvjeti za krajnje korisnike postaju bolji ako postoji konkurencija.

Prošla je godina dana otkako je RWE ušao i na tržište plina za kućanstva u Hrvatskoj, kao prvi i zasad jedini tržišni opskrbljivač. Kako ocjenjujete plinsko tržište?

Ni liberalizacija tržišta plina nije potpuno zaživjela, već je stala na pola puta. Tržište je formalno otvoreno pa bilo tko može ući u opskrbu, međutim problem je u reguliranoj cijeni plina za kućanstva.

Prvi smo ušli na tržište, jer smo vjerovali da će se najavljena liberalizacija doista dogoditi, ali nažalost razvoj događaja iz ožujka ove godine pokazao je da nismo bili u pravu.

Nedavno ste preuzeli plinsku infrastrukturu i opskrbu u Koprivnici. Mislite li da je plinskom tržištu u Hrvatskoj potrebno okrupnjavanje i planirate li daljnje akvizicije?

Naša primarna strategija rasta u Hrvatskoj je naravno organski rast, ali i akvizicije lokalnih distributera. U Koprivnici smo ponudili najbolju ponudu za 75 posto plinskog biznisa i ušli u partnerstvo s Gradom Koprivnicom.

Vjerujemo da će plinsko poslovanje u Koprivnici i dalje biti snažno i razvijati se uz ozbiljnog međunarodnog partnera kao što je RWE. Konsolidacija tržišta plina će se dogoditi, to je pitanje ekonomije razmjera, jer je situacija s više od 30 lokalnih distributera i opskrbljivača dugoročno neodrživa te će na tržištu opstati samo nekoliko većih igrača.

Iako je taj proces usporen zbog nedovršene liberalizacije tržišta plina, on je ipak počeo našom akvizicijom u Koprivnici, a vjerujemo da će se nastaviti. Cilj nam je dalje ulagati i u plinsko poslovanje u Hrvatskoj.