Prema prvim procjenama europskog statističkog ureda, i prošle je godine, kao i 2017., samo u 10 zemalja EU-a kupovna moć kućanstava bila iznad prosjeka Unije.

U Eurostatu su ponovo naglasili i kontinuirano velike razlike među pojedinim zemljama.

Najvišu je razinu stvarne potrošnje po stanovniku (AIC), iskazane paritetom kupovne moći (PPS), i u 2018. godini zabilježio Luksemburg, 32 posto iznad prosjeka EU-a.

Slijedi Njemačka sa standardom oko 20 posto iznad prosjeka EU.

U sljedećoj su skupini Austrija, Danska, Velika Britanija, Nizozemska, Finska, Belgija, Švedska i Francuska, čija se stvarna potrošnja po stanovniku mjerena PPS-om kretala u rasponu od oko pet do 15 posto iznad prosjeka.

Najbliža mu je Italija, sa stvarnom potrošnjom po stanovniku mjerenom paritetom kupovne moći dva posto ispod europskog prosjeka.

U Irskoj, Španjolskoj, Litvi i na Cipru potrošnja po stanovniku bila je u 2018. do 10 posto ispod prosjeka EU-a.

Češka, Portugal i Malta čine skupinu zemalja sa stvarnom potrošnjom po stanovniku između 10 i 20 posto nižom od prosjeka EU-a.

Od 20 do 30 posto nižu potrošnju bilježile su Poljska, Slovenija, Slovačka, Grčka, Estonija, Latvija ali i Rumunjska koja je time napredovala drugu godinu zaredom, sa stvarnom potrošnjom po stanovniku 30 posto ispod prosjeka EU-a. U 2017. godini bila je 32 posto ispod prosjeka a u 2016. godini 36 posto.

Hrvatska drži pretposljednje mjesto

Hrvatska je uz Mađarsku i Bugarsku činila skupinu tri zemlje EU-a s potrošnjom po stanovniku u 2018. više od 30 posto nižom od europskog prosjeka.

U Eurostatu procjenjuju da je stvarna potrošnja po stanovniku mjerena paritetom kupovne moći u Hrvatskoj u 2018. godini bila 37 posto ispod prosjeka EU-a. To predstavlja blago poboljšanje u odnosu na 2017. kada je bila 38 posto ispod europskog prosjeka.

Mađarska je također zabilježila poboljšanje s potrošnjom po stanovniku u 2018. godini 36 posto ispod prosjeka Unije. U godini ranije bila je niža 38 posto.

Najlošije i dalje stoji Bugarska, s potrošnjom po stanovniku 44 posto ispod prosjeka EU-a. Unatoč tome, i ta je zemlja zabilježila poboljšanje u usporedbi s godinom ranije kada je potrošnja bila 46 posto ispod europskog prosjeka.

Eurostat ističe značajne razlike među zemljama i pri usporedbi BDP-a po stanovniku.

Prošle je godine BDP po stanovniku u 11 zemalja bio veći od europskog prosjeka.

Na prvom je mjestu ponovno Luksemburg s BDP-om po stanovniku dva i pol puta većim od prosjeka EU-a. Slijedi Irska s gotovo dvostruko većim BDP-om po stanovniku od prosjeka.

U Nizozemskoj, Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švedskoj BDP po stanovniku bio je prošle godine otprilike za četvrtinu veći od prosjeka Unije.

Belgija i Finska su 15 odnosno 10 posto iznad prosjeka, a u skupini zemalja s BDP-om po stanovniku iznad prosjeka još je i Francuska koja ga je premašila za četiri posto.

Najbliže je prosjeku Malta čiji je BDP dva posto ispod te razine.

Skupinu zemalja s BDP-om po stanovniku do 10 posto nižim od prosječne vrijednosti čine još Italija, Španjolska i Portugal.

Cipar, Litva, Portugal, Slovenija, Slovačka i Estonija svrstali su se u skupinu s 10 do 20 posto nižim BDP-om po stanovniku od prosjeka u EU u 2018.

U Poljskoj, Mađarskoj, Latviji i Grčkoj bio je niži otprilike za trećinu.

Hrvatska je uz Rumunjsku i Bugarsku ponovo na dnu ljestvice, s BDP-om po stanovniku 37 posto ispod prosjeka EU-a. To predstavlja blago poboljšanje u odnosu na godinu ranije kada je bio 38 posto ispod europskog prosjeka.

Rumunjska je u prvim Eurostatovim procjenama za 2018. godinu zabilježila nešto bolji rezultat od Hrvatske s BDP-om po stanovniku 36 posto ispod europskog prosjeka. U godini ranije bio je 37 posto niži.

Začelje ljestvice drži Bugarska s BDP-om po stanovniku upola manjim od prosjeka Unije.