Hrvatski javni dug iznosio je na kraju prvog tromjesečja 288,35 milijardi kuna, 4,7 milijardi kuna ili 1,6 posto manje nego godinu dana prije, što predstavlja prvi pad javnog duga na godišnjoj razini od kada se prate ti podaci, pa se Hrvatska svrstala među članice EU-a s najvećim padom duga, pokazuje izvješće Eurostata.

Prema u petak objavljenom izvješću europskog statističkog ureda, udjel javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) iznosio je na kraju prvog kvartala 85,8 posto, dok je godinu dana prije bio 89,1 posto.

To je prvi međugodišnji pad javnoga duga od kada se podaci vode po usporedivoj metodologiji – od kraja 1999. godine.

"Ovo je u svakom slučaju pozitivni smjer, koji govori o trendu stabilizacije rasta javnog duga tijekom 2016.", kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.

S padom udjela javnog duga u BDP-u za 3,3 postotna boda na godišnjoj razini, Hrvatska se svrstala među šest zemalja Europske unije s najvećim padom duga.

Prednjači Irska, u kojoj je udio duga u BDP-u potonuo za 16,7 postotnih bodova. Slijede Nizozemska, sa smanjenjem udjela za 4,3 postotna boda, i Danska, s padom za 4,1 postotni bod, dok je udjel javnog duga u BDP-u u Njemačkoj i Malti smanjen za 3,3 postotna boda, kao i u Hrvatskoj.

Inače, u prvom je tromjesečju pad javnog duga na godišnjoj razini zabilježen u 14 od 28 članica Europske unije.

Smanjenju duga pomoglo i jačanje kune

Hrvatski javni dug pao je i u odnosu na četvrto tromjesečje prošle godine, za 1,3 milijarde kuna ili 0,5 posto. Tada je udjel duga u BDP-u iznosio 86,7 posto.

Tako se Hrvatska našla među 11 od 28 članica Europske unije u kojima je zabilježen pad udjela javnog duga u BDP-u i na mjesečnoj razini.

"Padu javnog duga u prilog je išao nešto manji proračunski deficit tijekom prvog kvartala jer je na snazi bilo privremeno financiranje, a kod inozemne komponente duga u prilog su išla tečajna kretanja, odnosno aprecijacija kune u odnosu na euro", objašnjava Alen Kovač.

Očekuje da će tijekom ove godine biti zabilježen pad proračunskog manjka ispod razine od 3 posto BDP-a, što dodatno sugerira pozitivan smjer.

"Na strani financiranja za 2016. veliki dio toga je odrađen", ustvrdio je Kovač, podsjetivši na izdanje obveznica od 4 milijarde u prvom kvartalu i nedavno izdanje od 6 milijardi kuna.

Ocjenjuje da komponenta financiranja ostaje pod kontrolom, ali da postoji "rizik političkog ciklusa".

"To je neizvjesnost koju donose sami parlamentarni izbori, pa je u ovome trenutku prerano govoriti o kretanjima za 2017.", kaže Kovač.

Ističe, međutim, da se već vidi na fiskalnoj strani da dobar ciklus realnog sektora, odnosno rast gospodarstva, pozitivno utječe na prihodnu stranu proračuna i tako smanjuje deficit.

"No, nešto ozbiljnije mjere na rashodnoj strani u ovom trenutku ostaju pod upitnikom što zbog izbora, što zbog apetita za strukturnim reformama nove vlade u kojem god formatu će se sastaviti", kaže Kovač.

I dok očekuje da će proračunski deficit u ovoj godini biti nešto iznad 2,5 posto BDP-a, udjel javnog duga mogao bi se na kraju ove godine, kaže Kovač, kretati na razini na kojoj je bio na kraju prošle godine, oko 86,7 posto BDP-a.