Oko 14 milijuna građana EU koji se koriste slobodom kretanja te žive i rade izvan svoje matične države u predstojećem razdoblju mogu računati na brži i transparentniji pristup informacijama iz područja prava socijalne skrbi u sklopu novog sustava EESSI – Elektroničke razmjene informacija o socijalnoj sigurnosti.

Kreirala ga je Unija kao korak naprijed u e-razmjeni podataka iz sustava socijalne sigurnosti, pa je na njegovom predstavljanju resorni ministar Marko Pavić podcrtao koliko je to važno s aspekta omogućavanja razmjene podataka s ostalim članicama EU-a u području mirovinskog i zdravstvenog sustava te sustava zapošljavanja.

Manje papirologije

Hrvatska se kroz EESSI spaja s članicama EU-a na pitanju brže razmjene informacija iz područja socijalne skrbi te se, prema Paviću, administracija i papirologija ovime smanjuju.

Sustav je ukupno vrijedan 450 milijuna eura, no Hrvatska je za svoj dio kroz CEF sufinancirana s 975.000 eura. Uključuje suradnju oko 8000 institucija i oko 120 poslovnih procesa za 32 zemlje koje dijele Europski gospodarski prostor, gdje će se razmjenjivati oko 320 različitih vrsta dokumenata, a podržava desetke jezika i pisama.

A Hrvatska je među predvodnicima: ušla je u prvih 10 zemalja koje se ističu po punoj produkciji, pa je, prema ravnateljici Regosa Iskri Primorac, spremna implementirati sustav u svoje poslovne procese.Za njega se vezuju i najave nižih troškova za korisnike, ali i promjene u načinu rada i Regosa koji je centralni IT sustav za EESSI, kao i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Unaprjeđenje procedura i digitalizacija onemogućuju zlouporabe, pa izgleda da sve to podrazumijeva i rezove određenih prava. Tako se procjenjuje da će s jednom vrstom revizije biti zahvaćeno moguće oko 150.000 građana koji su na radu u inozemstvu, s obzirom na to da više ne bi imali dvostruko financiranje u području zdravstvenog osiguranja. Po mnogima ono što slijedi je dokidanje mogućnosti da se u Hrvatskoj ostvaruju prava – zdravstvena zaštita i lijekovi, a da građani borave primjerice u Irskoj i Norveškoj.

Veza s Irskom i Norveškom

Slučajnost ili ne, ali s ove dvije zemlje HZMO već je elektronskim putem razmijenio prve kontakte preko Regosa, što govori u prilog brzine i funkcionalnosti sustava u praksi. U prvih 10 zemalja uz RH, Irsku i Norvešku nalazi se i Belgija, a navedene promjene zasad ne zadiru u neovisnost sustava europske zdravstvene iskaznice. Međutim, ni to se ne može isključiti, jer prva faza modernizacije donosi računalne podatke koje je moguće lako provjeriti, dok na red dolaze dodatne aplikacije, pa sve ovisi o aplikaciji HZZO-a i dogovorima s partnerskim institucijama. Kako je naša pristupna točka prema EU-u u rad puštena ovih dana, Pavić je pojasnio i da uključene hrvatske institucije trebaju razviti dodatne aplikacije kako bi se omogućila bolja kontrola nad pravima koje hrvatski građani uživaju u Uniji.

HZZ je aplikaciju razvio te od prošlog tjedna primjenjuje sustav i elektronski rješava predmete. Prema ravnatelju HZZ-a Anti Lončaru, lani su imali 1547 zahtjeva za isplatu naknada za vrijeme nezaposlenosti za korisnike iz drugih matičnih država, za što će novi sustav omogućiti da lakše utvrde prava. Ravnatelj HZMO-a Josip Aladrović navodi da će ovim putem porasti efikasnost u ostvarivanju mirovinskih prava, a oni mirovine isplaćuju za 157.000 korisnika u 49 zemalja.