Prihodi od ekoloških poreza gotovo pa su se vratili na razine prije koronakrize, pokazuju podaci Eurostata. U 2021. iznosili su 325,8 milijardi eura, odnosno 2,2 posto BDP-a te su u odnosu na pandemijsku 2020. veći za 22,9 milijardi, odnosno 9,8 posto. No, još su niži nego pretpandemijske 2019, ali i 2008.

Ekološki porezi uključuju energetske poreze, one vezane uz prijevoz te zagađenje, a njihov bi cilj trebao biti smanjene onečišćenja. Hrvatska je po prihodima od ovih poreza među četiri države koje od njega najviše “uberu”, čak 8,7 posto dok europski prosjek iznosi 5,4 posto.

Promjena trenda
Najviše od ovog poreza uprihodi Grčka (9,5%), a najmanje Francuska (4,6%). Ipak, i s povećanjem još se nismo vratili na pretpandemijsku 2019. kada su prihodi od ekološkog poreza činili 9,17 posto ukupnih poreznih prihoda, a na europskoj razini 5,74 posto.

Najveći udio u njihovo strukturi, tri četvrtine, čine energetski porezi koji uključuju poreze na energetske proizvode (nafta, plin, električna energija). Otprilike 18 posto čini porez na prijevoz koji se uglavnom naplaćuje kroz vlasništvo nad vozilom.

Od treće se vrste poreza koji ulaze u skupinu ekoloških poreza najmanje uprihodi, u prosjeku tek 3,5 posto. Riječ je o porezu na zagađenje (primjerice za vađenje sirovina ili na emisije stakleničkih plinova).

Prihodi od ekološki poreza bilježe rast od prosječnih 2,6 posto, od 2000. Međutim, u pandemijskoj 2000. zabilježili su pad od prosječnih 9,8 posto. Taj se pad može pripisati manjoj mobilnosti građana koju su uzrokovala pandemijska zatvaranja.

Prebacivanje poreznog tereta
Upravo bi porezna politika, smatraju vladajući u Europskoj uniji, trebala imati odlučujuću ulogu u tranziciji prema zelenom i održivom gospodarskom rastu kontinenta.

Smatraju da dobro dizajnirane porezne reforme mogu pridonijeti rastu te istovremeno utjecati na smanjene emisija stakleničkih plinova. Ideja je zapravo da se porezni teret s rada prebaci na zagađivače.

No, Europa nikako da postigne značajniji napredak u promjeni poreznih politika. Dapače, prihodi od oporezivanja rada rastu od 2017., dok prohodi od ekoloških poreza bilježe kontinuiran i vrlo značajan pad od 2016.

Primjerice, prihodi od poreza na dohodak u 2020. su činili 53,5% ukupnih prihoda te su tako činili gotovo deset puta veći udio od ekoloških poreza.

Zanimljivo da Hrvatska uz relativno vrlo visok udio prihoda od ekoloških poreza ne uspijeva pronaći prostor za smanjene poreznog opterećenja rada što poslodavci zazivaju čitavo desetljeće, a što je danas s nedostatkom radnika postao itekako izražen problem.