U prvom tromjesečju 2024. emisije stakleničkih plinova iz gospodarstva Europske unije procijenjene su na 894 milijuna tona CO2-ekvivalenata (CO2-eq), što je smanjenje od četiri posto u usporedbi s istim tromjesečjem 2023. godine (931 milijun tona CO2-eq), pokazuju rezultati Eurostatova istraživanja.

Energetika pa kućanstva

Bruto domaći proizvod (BDP) Unije ostao je stabilan, bilježeći samo mali porast, 0,3 posto u prvom kvartalu 2024., u usporedbi s istim kvartalom 2023.

Podaci proizlaze iz pregleda tromjesečnih procjena emisija stakleničkih plinova po gospodarskoj djelatnosti koje je objavio Eurostat. Tromjesečne procjene emisija stakleničkih plinova nadopunjuju tromjesečne socioekonomske podatke, poput BDP-a ili zaposlenosti.

U prvom tromjesečju 2024. godine gospodarski sektori zaslužni za najveća smanjenja u usporedbi s prvim tromjesečjem 2023. bili su opskrba električnom energijom i plinom (-12,6 posto) te kućanstva (pad emisija od 4,4 posto).

Procjenjuje se da su se u prvom kvartalu 2024. emisije stakleničkih plinova smanjile u 20 zemalja EU-a u usporedbi s istim kvartalom 2023. godine. Najveća smanjenja stakleničkih plinova procjenjuju se za Bugarsku (-15,2%), Njemačku (-6,7%) i Belgiju (-6,0%).

Osam uz pad BDP-a

Od 20 članica Unije za koje se procjenjuje da su smanjile svoje emisije, njih osam bilježi i pad BDP-a (Češka, Njemačka, Estonija, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Austrija i Finska). Procjenjuje se da je ostalih 12 zemalja Europske unije, među kojima je i Hrvatska (Belgija, Bugarska, Danska, Španjolska, Francuska, Italija, Mađarska, Poljska, Portugal, Slovačka, Švedska i Hrvatska) uspjelo smanjiti emisije uz rast BDP-a.

Podaci o emisijama stakleničkih plinova ne objavljuju se često. Za Hrvatsku je dostupno da su 2020. iznosile 23,397 kt CO2 eq, što je bilo gotovo 5 posto niže u odnosu na emisije iz 2019. godine. Najveće smanjenje emisija stakleničkih plinova zabilježeno je tada u sektoru energetike kao posljedica smanjenja izgaranje fosilnih goriva. To se prije svega odnosi na aktivnosti povezane s podsektorom promet, čije emisije su bile za 12 posto smanjene u odnosu na 2019. godinu. Također, podsektor energetskih transformacija (proizvodnja električne energije i topline, rafinerijski procesi i ostala energetska postrojenja) bilježila je smanjenje emisija od 7,8 posto.

Ta su smanjenja dodatan zamah dobila i u vrijeme pandemijskog lockdowna kad je došlo i do pada potrošnje svih transformiranih oblika energija za 5 posto dok je proizvodnja primarne energije smanjenja za 2,3% u odnosu na 2019.