U regiji Srednje i Istočne Europe (CEE regija), broj transakcija zabilježenih od strane profesionalne baze Mergermarket u 2020. pao je za 16% u odnosu na 2019., ali je zato njihova ukupna vrijednost rasla za 11%.

To ukazuje da su investitori bili nešto manje aktivni, ali su preferirali veće transakcije nego inače. Objavila je to međunarodna revizorsko-računovostvena kuća Mazars u svojoj analizi, gdje se navodi da “unatoč pandemiji COVID-19 i povezanoj gospodarskoj nestabilnosti, veća razina povrata na investiciju u odnosu na razvijena tržišta, u regiji je uzrokovala kontinuirani priljev stranih investicija, naročito sa zapada”.

Najznačajniji sektori

Više od 50% ukupnih investicija je došlo od investitora izvan CEE regije – prednjačile su SAD, Francuska, Njemačka i Nizozemska, a najznačajniji sektori u koje su ulagali bili su tehnološki sektor, sektor energetike te industrija.

U Hrvatskoj, 2020. je bila jako uspješna, s nekoliko jako zanimljivih transakcija koje su se prvenstveno događale u tehnološkom sektoru. Ukupan broj transakcija evidentiranih od strane Mergermarketa porastao je s 4 (2019.) na 8 (2020.), uz velik broj ostalih koje zbog veličine nisu zabilježene.

Ukupna vrijednost zabilježenih transakcija je porasla s 220 milijuna na približno 290 milijuna eura, dok je ukupna vrijednost uključujući i one nezabilježene značajno veća.

Od najzanimljivijih transakcija, posebno su se lani isticale ulaganje One Equity Partners (američki fond) od 200 mil. dolara u Infobip, švedska Stillfront grupa je preuzela Nanobit za 148 mil. dolara, Silversmith Capital Partners (američki fond) je uložio 60 mil. dolara u Mikroblink, dok je sestrinski Photomath prikupio 23 mil. dolara investicije od strane Menlo Venturesa i pridruženih investitora.

“U Hrvatskoj je zabilježen jako velik interes za tehnološke kompanije s više od 400 mil. dolara investicija u sektor. U praksi vidimo sve više IT startup kompanija koje imaju odlična rješenja i započinju svoj globalni rast, i očekujemo da će se ovaj trend nastaviti u narednim godinama”, kaže partner u Mazarsu Hrvatska Andrija Garofulić.

Prema njegovoj analizi, private equity fondovi postaju sve važniji u kontekstu rasta broja transakcija. Vidljiv je sve veći udio lokalnih fondova koji se fokusiraju na lokalne SME kompanije, koje zatim konsolidiraju na regionalnoj osnovi, uvećavaju ih i stavljaju na međunarodnu pozornicu.

Fondovi kao što su Adriatic Structured Equity Fund, Invera Equity Partners, Prosperus i mnogi drugi regionalni fondovi, kaže Garofulić, zasigurno će oblikovati tržište u narednim godinama i po njemu, s više od 200 milijuna eura za investiranje, odigrat će jednu od ključnih uloga u konsolidaciji tržišta.

I ovom se analizom ponovno potvrđuje kao bitna tema prijenos poslovanja, tako da je I dalje velik broj kompanija u vlasništvu osnivača, bez jasne strategije kako iste prenijeti na nove vlasnike.

U praksi se pokazuje, kako navodi, da je jako bitno razmišljati o prijenosu poslovanja dok je tvrtka još u stabilnoj fazi, što znači ili odabrati dobrog partnera za realizaciju izlazne strategije, private equity fond – ako se prije prodaje tvrtka želi podići na veću razinu, ili strateškog kupca ako je moguć potpuni izlaz.

Vrednovanje tvrtki

Usto, 2020. u Hrvatskoj, isto kao u cijeloj CEE regiji, bila je izazovna u smislu vrednovanja kompanija i vrijednosti transakcija, kroz dogovore oko vrijednosti transakcije, u trenutcima velike nesigurnosti glede poslovanja u budućnosti.

Garofulić nadodaje da su se u praksi transakcije često dogovarale kroz tzv. model odgođene isplate, odnosno “earn-out” model kojim se premošćuju razlike između stajališta kupca i prodavatelja, jer dio vrijednosti ovisi o ostvarenju budućeg poslovnog plana. Istraživanje je pokazalo i da se “ostvarene EBITDA multiple u našem dijelu Europe iz godine u godinu približavaju onima ostvarenima na zapadnim tržištima”.

Što se ove godine tiče, na planu transakcija za sada izgleda da je stanje obećavajuće, iako postoji puno upitnih vanjskih faktora koji će utjecati na investicijsku klimu do kraja 2021. Što će biti s turizmom, do kada će trajati razdoblje niskih kamatnih stopa te hoće li biti novih zatvaranja – pitanja su koja izazivaju nesigurnost.

“I dalje očekujemo veliku razinu aktivnosti u tehnološkom sektoru, ali i povećanu aktivnosti u sektoru hrane, gdje se dugoročno očekuje da će se načini prezentacije i serviranja hrane potrošačima mijenjati. Također treba detaljnije pratiti nekretninske projekte”, kaže Garofulić.