Svima mora biti jasno da nema čarobnog štapića za brže i kvalitetnije povlačenje novca iz EU fondova nego je to proces reformi koje traže vrijeme, rečeno je na panel diskusiji “Hrvatski potencijali za povlačenje EU sredstava predviđenih Zelenim planom” koja se održala na videokonferenciji “Zeleni plan u energetskom razvoju Hrvatske”; u organizaciji Poslovnog dnevnika.

Kao veliki problem je istaknuto to što većina poduzetnika ne zna kad će i koji natječaj biti objavljen kako bi se projekti mogli dugoročno planirati. Šime Erlić, državni tajnik Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU naglašava da se Hrvatska kao država nalazi na velikoj raskrsnici gdje se u kratko vrijeme na razini EU razrađuje podjela jako velikog novca.

Za Hrvatsku je osigurano i više od 24 milijarde eura te moramo učiniti sve, ističe, da u narednih 10 godina što više tog iskoristimo za nove investicije i daljnji razvoj i zapošljavanje.

“Prioriteti su ulaganje u ‘zeleno’, a odmah zatim i u ‘digitalno’. Dolazimo do iznosa od nekoliko milijardi eura koji moraju biti u kratkom roku”, kazao je Erlić. Hana Huzjak iz Glavnog tajništva Europske komisije upozorila je da je Zeleni plan velika prilika, ali svi ti različ iti modeli financiranja će biti i velik izazov za Hrvatsku.

“Ono što je važno za napomenuti je da Europski zeleni plan nije samo odgovor EU na klimu i ekologiju nego je fokus na rastu čitavog gospodarstva i stvaranju novih kvalitetnih radnih mjesta. Hrvatska će morati jako brzo i jako zeleno.

Rokovi iz redovnog proračuna su dovoljno dugi da se projekti vode na način kako smo navikli, no sredstva iz Fonda za oporavak će biti moguće povlačiti samo za projekte koji se ugovore do 2023., a isplate neće biti duže od 2026.”; kazala je Huzjak.

Ariana Vela, direktorica konzultantske kuće za EU projekte Avelant naglašava da Hrvatska dosta kaska i da još ne postoje niti strategije niti provedbeni planovi za korištenje novca iz EU fondova.

“Dogodit će nam se problem jer dva različita izvora financiranja podrazumijevaju i dva sustava vođenja i kontrolinga. Veliki problem je i s pronalaženjem kadra u Hrvatskoj koji može odraditi EU projekte u kojima će se alocirati i potrošiti ovako veliki predviđeni iznosi”, kaže Vela.

Njezin kolega iz Slovenije, Simon Ferjuc, direktor Tetide, navodi da oni u Sloveniji imaju i više iskustva s EU projektima nego Hrvatska, no neki zaključak je da je potrebno osluškivati potrebe terena, a ne o svemu unaprijed odlučivati u nekim zatvorenim državnim uredima.

Ana Fresl iz HUP-a ističe da aktivnosti koje se provode po pitanju višegodišnjeg EU financijskog okvira i Fonda za oporavak idu svaka svojim smjerom. “Dok po pitanju redovnog EU budžeta sve ide svojim tijekom, po pitanju interventnog plana HUP nije zadovoljan jer je sve tajnovito i skoro uopće privatni sektor nije uključen u izradu bilo kakvih planova za alokaciju tih sredstava”, navodi Fresl.

Marija Šćulac Domac iz HGK je podsjetila da su poduzetnici zainteresirani za EU fondove, no ono što im nedostaje je stručna pomoć u pripremi projekta.

“Treba im pomoći savjetom koji fond koristiti jer se danas tu govori o više njih, a sami poduzetnici ne mogu sami imati uvid u to koji bi, po pitanju rokova i modela, bio optimalan za njih”, kazala je Šćulac Domac.