Pandemija koronavirusa je na razini EU zaustavila trend smanjenja neaktivnog radno sposobnog stanovništva u dobi između 15 i 64 godine, koji traje od 2002., no Hrvatska je jedna od devet zemalja u kojoj je lani ipak smanjen udjel radno neaktivnih građana.

Prema podacima Eurostata, na razini EU se lani udjel onih koji su ostali radno neaktivni povećao s 26,6% u 2019. na 27,1% (u 2002. bio je 32,3%), dok je u Hrvatskoj lani neaktivno bilo 32,9% radno sposobnog stanovništva, što je pad za 0,6 postotnih poena u odnosu na pretpandemijsku 2019., a još vidljiviji pomak ostvaren je u odnosu na 2002. kada je taj udjel bio 37,4%.

No, Hrvatska je i dalje druga po visini udjela neaktivnih radno sposobnih ljudi, odmah iza Italije, u kojoj je visok udjel neaktivnih prošle godine povećan na 35,9%, i to najvećom godišnjom stopom od 1,6 postotnih poena.

Toliku stopu rasta imala je još i Španjolska, a značajan porast neaktivnosti bilježi se još u Irskoj, Portugalu i Grčkoj, dok su u društvu onih kod kojih je udjel neaktivnih radno sposobnih smanjen uz Hrvatsku još Malta, Latvija, Rumunjska, Litva, Estonija, Luksemburg, Poljska i Mađarska.

Inače je u odnosu na 2002. Mađarska članica EU koja je ostvarila najveće smanjenje udjela radno neaktivnih građana u dobi od 15 do 64 godine, s 40,5 na 27,2%. Susjedna Slovenija lani je zabilježila porast udjela neaktivnih, s 24,8 na 25,4%, a prema podacima Eurostata 2002. je taj udjel iznosio 31,5%.

Članica EU s najmanjim učešćem neaktivnih stanovnika ostaje Švedska, premda je lani zabilježila porast za 0,4 postotna poena, na 17,5%. Učešće manje od 20% ima još samo Luksemburg (19,1), u kojemu je broj neaktivnih ostao isti kao u 2019.

Na razini EU i dalje je više žena izvan radne snage nego muškaraca, s tim da Eurostat bilježi da je lani prvi put od 2002. zaustavljen trend smanjenja udjela neaktivnih radno sposobnih žena.