Hrvatska je u posljednje tri godine ograničeno profitirala od dinamičnog rasta njemačke vanjske trgovine, prisutni konsenzus na najvišoj političkoj razini nije se na žalost pretvorio u poticaje i ubrzavanje konkretnih projekata, ali bi se to moglo primijeniti s ulaskom Hrvatske u EU te s obzirom na zainteresiranost tvrtki-članova Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore za pokretanje novog investicijskog ciklusa u Hrvatskoj čemu bi rado pridonijele, ističe u razgovoru za Hinu nedavno izabran novi predsjednik Uprave te Komore Dino Dogan.

Naglašavajući da je Njemačka drugi vanjskotrgovinski partner Hrvatske (iza Italije) te na trećem mjestu po stranim ulaganjima (iza Austrije i Nizozemske), Dogan napominje da uvijek ima prostora za poboljšanje na čemu je Komora od osnivanja 2003. do sada u okviru svojih mogućnosti dosta radila, a u idućem razdoblju planira i intenzivnije raditi na poticanju njemačko-hrvatskih gospodarskih odnosa. Ocjenjujući te odnose dobrim, Dogan očekuje da bi se mogli i produbiti s obzirom da će Hrvatska i njene tvrtke postati zanimljivije njemačkim srednjim poduzećima nakon ulaska Hrvatske u EU jer će to uz ukidanje carinskih granica donijeti i smanjenje transakcijskih troškova.

Još predstoji, kako kaže, da se donesu važne strukturalne odluke u Hrvatskoj koje će potaknuti gospodarski razvoj, a očekuje se i da će daljnje pripreme u okviru pristupa EU pridonijeti daljem pojednostavljenju i boljoj razumljivosti upravnih postupaka u Hrvatskoj. Njemački partneri zasigurno mogu pomoći u svladavanju strukturnih poteškoća hrvatskog gospodarstva, kao i u privlačenju sredstava iz fondova EU-a, a dodaje i da njemačka poduzeća trenutno pokazuju veliko zanimanje za područje obnovljivih izvora energije i povećanja energetske učinkovitosti, što bi se moglo proširiti i na srednje i dugoročne projekte iz energetske, željezničke, lučke i cestovne gradnje te opskrbe vodom, zbrinjavanja otpada i otpadnih voda te logistike.

Do sada su najveće njemačke investicije u Hrvatskoj bile u trgovini na veliko i malo, telekomunikacijama i energetici, a dijelom i u prehrambenoj industriji, preradi metala i kože te u medijima. Očekuje se i veće zanimanja njemačkih ulagača za hrvatski turizam koji nudi i dodatne prilike za ulaganja, poput onih u sanaciju turističkih objekata, u ekološke tehnike grijanja i hlađenja, povećanja energetske učinkovitosti pri gradnji ili obnovi i drugo u čemu njemačke tvrtke imaju znatnog iskustva.

U svemu tome može pomoći Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komore, posebno u poticanju suradnje srednje velikih poduzeća iz obje zemlje s obzirom da su i u njemačkom gospodarstvu nositelji rasta takva poduzeća, ističe Dogan dodajući i da je za rad Komore jako važan i gospodarsko-politički dijalog s hrvatskim institucijama. Dogan (iz Hrvatskog Telekoma-HT) je za predsjednika Uprave Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore izabran na njenoj redovnoj godišnjoj skupštini 8. studenog, a uz njega su izabrani i novi članovi uprave Komore koja ima više od 300 članova iz njemačkih i hrvatskih poslovnih krugova.

Ta je Komora dio svjetske mreže njemačkih vanjskotrgovinskih komora u kojoj je 120 ureda u 80 zemalja u svijetu, a podržava ju Njemačko savezno ministarstvo za gospodarstvo i tehnologiju.