U sklopu ključne generacijske tranzicije, David Pejić imenovan je za novog CEO-a Biovege, uz svoju majku Jadranku Boban Pejić. David Pejić na mjesto CEO-a stiže nakon što je prošle godine proglašen za najboljeg EU eko poljoprivrednika.

Ove je bio pobjednik u natjecanju za mladog poljoprivrednika u Hrvatskoj. Biovega je lider na hrvatskom tržištu eko proizvoda, koja danas zapošljava oko 170 ljudi, a jedinstven je cjeloviti koncept poslovanja pokrenut životnom strašću njezinih osnivača.

Želeći pionirsku viziju pretvoriti u stvarnost, Zlatko Pejić i Jadranka Boban Pejić sa suradnicima su stvorili jedinstvenu priču “od polja do stola” – od eko proizvodnje do maloprodaje i restorana. Tme su postali lider na tržištu. Njihova priča potvrdila je snagu i važnost partnerstva na svim razinama, te mogućnost pozitivne promjene, što sada nastavlja i sin David.

Preuzeli ste vođenje Biovege čime tvrtka ulazi u novu fazu razvoja. Što Biovega danas predstavlja na hrvatskom tržištu ekoloških proizvoda, od proizvodnje do plasmana na tržište putem vlastitih maloprodajnih mjesta i restorana?
Kroz svoju pionirsku povijest i raznolike djelatnosti, Biovega predstavlja i manifestira viziju u kojoj hrana i proizvodi koje konzumiramo podupiru zdravlje pojedinca, društva i šireg ekosustava. Cilj je stvaranje prehrambenog lanca koji svojim djelovanjem ne ugrožava postojanje onoga što uzdržava.

Koji su vam poslovni planovi za budućnost? U kojem smjeru planirati razvijati tvrtku i gdje je vidite za deset godina u smislu eko proizvodnje, prodaje i širenja svih aspekata poslovanja?
Širenje maloprodajne i veleprodajne mreže na domaćem i regionalnom tržištu evidentan je cilj za kojeg smatram da smo vrlo dobro pozicionirani. No posebno nas motivira vizija produbljivanja iskustva i odnosa s kupcima; mogućnost da kroz interakciju s našim poslovnim sustavom budu cjelovito podržani i vođeni kroz proces unaprjeđenja vlastite kvalitete življenja.

Po čemu se tvrtka razlikuje od konkurencije? Koje udjele na tržištu imate, a koji su ciljevi za budućnost? Koliko ste kroz sve ove godine usvojili modele poslovanja sličnih kompanija u EU i svijetu koje se bave proizvodnjom i prodajom eko proizvoda?
Komparativne prednosti Biovege su rezultat dugoročnih razvojnih inicijativa i ulaganja u segmente poslovanja koji svoju vrijednost pokazuju s vremenom. Potonje nas je dovelo u poziciju gdje smo jedini lanac trgovina na domaćem tržištu s isključivo ekološki certificiranom hranom, najširim izborom ekološkog voća i povrća, vlastitim eko imanjem, visoko individualiziranim edukacijskim programima i slično. Inspiracije za navedeni poslovni sustav donijeli smo i donosimo iz cijelog svijeta, no način na koji ih kombiniramo jedinstven je za Biovegu.

U Hrvatskoj je primjetan rast eko površina, ali i dalje imamo izuzetno malu proizvodnju. Što je razlog da nismo dovoljno dobri u eko proizvodnji i ovisimo o uvozu? Postoje li podatak koliko se uvozi eko proizvoda i s kojih tržišta?
Nažalost, precizni i ažurni podaci za navedene metrike ne postoje. Činjenica jest da osim nominalnog relativno kontinuiranog rasta površina pod ekološkim certifikatom, stvarna produktivnost biva vrlo niska. Primjerice, ekološko povrće se u Hrvatskoj proizvodi na samo 180 hektara što je još jedva 60 posto proizvodnje iste kategorije u primjerice Sloveniji. Razlozi su brojni, ali fundamentalno, srž problema je u specifičnoj kombinaciji nepovjerenja, dezinformacija i nedostatka opredjeljenja i know how-a, kako na tržištu tako i na institucionalnoj razini.

EU je postavila ambicioznu Zajedničku poljoprivrednu politiku koja ide u smjeru zelenih politika i povećanja udjela eko poljoprivrede. Je li to prilika za vas, ali i općenito poljoprivredu Hrvatske? Možemo li dosegnuti ciljeve ZPP-a?
Mislim da nema nikakve sumnje da je, kao zemlji opredijeljenoj za turizam, Hrvatskoj u apsolutnom interesu opredijeliti se što snažnije za ekološku poljoprivredu. Jedino pitanje je hoćemo li kao društvo prepoznati taj potencijal na svim relevantnim razinama kako bi se on i ostvario.

Cilj Europske unije je do 2030. godine imati 25 posto površina pod ekološkim uzgojem; mi smo trenutačno na 8 posto, a interno smo si zadali cilj od 14 posto. Navedeno upućuje na realnost da kao društvo još nismo u cijelosti prepoznali vlastiti interes.

Što Hrvatska može, ali ne proizvodi u eko poljoprivredi? Što napraviti da se više ljudi orijentira na tu proizvodnju, posebice mladi poljoprivrednici?
Ekološko povrće je najbrže rastuća kategorija proizvoda na svim zapadnim tržištima te simbol onoga što kupci traže kad razmišljaju o ekološkim proizvodima. Hrvatska načelno može proizvoditi navedenu kategoriju, ali postoji značajan jaz u realizaciji. Jedan oblik ekološke proizvodnje povrća jest biointenzivni uzgoj; riječ je inovativnoj metodi koju prakticira naše Zrno eko imanje, a koja u zapadnim zemljama trenutačno predstavlja glavni motiv za najveći povratak mladih ljudi ruralnim krajevima od 70-tih godina prošlog stoljeća.

Što se tiče države, ključ je u jasnoj i aktivnoj razvojnoj politici koja treba snažne stjegonoše. Nedavno doneseni akcijski plan razvoja eko poljoprivrede je dobar korak u pravom smjeru, ali on predstavlja samo početak onoga što je
potrebno.

Koliko je veliko tržište eko hrane u Hrvatskoj i je li potrošnja eko proizvoda povećana od pandemijske krize naovamo? Kakav je profil prosječnog kupca u našoj zemlji – koliko trošimo po glavi stanovnika, kupuju li više mladi ili žene, koje regiji dominiraju?
Nažalost, Hrvatska ne prati navedene podatke tako da odgovore možemo jedini ekstrapolirati na osnovi susjednih zemalja, općih trendova i internih podataka. Znamo da je korona kriza privremeno povećala kućne budžete za hranu te da su ti proračuni dobrim dijelom preusmjereni na ekološke proizvode.

Također znamo da je kupaca ekoloških proizvoda sve više, budući da raste svijest o brojnim detrimentalnim faktorima konvencionalno proizvedene hrane. Znamo i da su predvodnici trenda žene u urbanim sredinama te da je, kao što je i za očekivati, glavni motivator osiguranje najkvalitetnije hrane za vlastite potomke. No, trend se širi – u Americi devedeset posto kućanstava ima barem jedan ekološki proizvod u svojim kuhinjama.

Dobitnik ste nagrade za najbolje eko poljoprivrednika u Europskoj uniji za prošlu godinu. Po čemu ste se izdvojili od drugih eko poljoprivrednika u EU i čime ste osvojili žiri ovog prestižnog izbora?
Zrno eko imanje posebno je širinom svojeg asortimana s 150 certificiranih eko proizvoda u četiri proizvodne djelatnosti. No, svojevrsna kruna i simbol prepoznatljivosti u zadnjih nekoliko godina postao je naš projekt biointenzivnog vrta, najvećeg takvog u Europi s više od 220 standardiziranih no-till gredica koji predstavlja najviši vid i standard ekološkog uzgoja povrća.

Što vam znače te nagrade? Prepoznaju li potrošači da ulažete ogroman napor i znanja da kroz razvoj eko proizvodnje i širenje maloprodaje unosite novu energiju na eko tržište u Hrvatskoj?
Prepoznaju i, najiskrenije, to je ono što mene i, vjerujem, većinu nas u Biovegi motivira za svakodnevni rad.

Naši kupci, a vjerujem i svi oni koji će to tek postati, cijene cjelovitost i integritet kojim pristupamo svakom aspektu naše djelatnosti. Kad kroz osvrte i riječi kupaca zaprimamo obrise vlastitih vrijednosti i vizije, onda znamo da smo prepoznati kao ono što interno osjećamo da jesmo. Za mene osobno, to je najviši oblik prepoznavanja i, posljedično, zadovoljstva.

U EU postoje strahovi među eko proizvođačima da će zbog novih zelenih politika doći do hiperprodukcije eko hrane, te će ona postati jeftinija nego je danas i dostupnija potrošačima. Koliko je to realno?
Ako se to dogodi, to znači da je u nekom smislu misija ekološke proizvodnje hrane ispunjenja. No to ne znači da “priča” staje; već sad postoje novi standardni koji grade novu razinu na bazi ekološkog certifikata i koji će u budućnosti vjerojatno predstavljati novu domenu za našu djelatnost. Primjerice, biointenzivni vrt Zrno eko imanja spada u kategoriju regenerativne ekološke poljoprivrede čija priča tek počinje.

Biovega danas…
Ima 165 zaposlenih, a osim distribucijom bavimo se i maloprodajom i proizvodnjom. Naš maloprodajni lanac Bio&Bio ima 21 prodajno mjesto i webshop biobio.hr. Prihodi od prodaje u 2022. godini su iznosili 16.850.461 eura. Tvrtka ima četiri proizvodne djelatnosti. Tu je primarna poljoprivredna proizvodnja u kojoj uzgajamo šezdesetak poljoprivrednih kultura, najviše povrća.

Naše poljoprivredne kulture prerađujemo u različite prerađevine, poput prirodno fermentirane zimnice, kiselog kupusa, kiselih krastavaca… Treća je grana pekarstvo gdje u različitim kategorijama i proizvodima imamo više od pedeset pekarskih proizvoda, uključujući i kruh od kiselog tijesta, sendviče sa svojim kruhom i povrćem, različite kolače, gotove salate.

Finalno, kao četvrta djelatnost, u Zagrebu imamo ugostiteljski objekt Zrno bio bistro koji je prvi i jedini certificirani ekološki restoran u Hrvatskoj. U ta četiri proizvodna pogona i djelatnosti imamo više od 150 certificiranih ekoloških proizvoda, što nas čini najvećim ekološkim proizvođačem u Hrvatskoj.