Nakon što u drugom tromjesečju gospodarska aktivnost pod utjecajem tzv. zaključavanja ekonomije s ciljem sprječavanja širenja zaraze koronavirusom zabilježila rekordnih 15,5 posto pada u odnosu na isti kvartal prošle godine , u trećem kvartalu pad je ublažen, ali je ostao dvoznamenkast. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, u tri ljetna mjeseca BDP je na godišnjoj razini pao 10 posto, dok se u usporedbi s drugim ovogodišnjim tromjesečjem, prema desezoniranim poacima, gospodarska aktivnost povećala 6,9 posto.

Promatrano prema sastavnicama BDP-a, pad na godišnjoj razini (i) u trećem kvartalu bilježe gotovo sve glavne kategorije, uz potrošnju države kao izuzetak. Osobna potrošnja, pak, smanjena je 7,5 posto, a kako je njen udjel u BDP-u daleko najveći, doprinos te komponente rastu/padu BDP-a obično je ključan. Ipak, najveće smanjenje u kvartalu koji u Hrvatskoj najviše obilježava turizam očekivano je ostvareno kod izvoza i uvoza, u prvom redu usluga. Izvoz usluga pao je, naime 45 posto (s -3% kod robe ukupan izvoz je oslabio 32,3 posto), dok sje na drugoj strani uvoz usluga potonuo 33 posto u odnosu na treći lanjski kvartal, a računajući i robu (-9,9%), ukupni je uvoz pao 14,1 posto.

Kod tzv. bruto investicija u fiksni kapital se nakon pada od gotovo 15 posto u drugom tromjesečju u trećemu pad sveo na 3 posto.

U DZS-u vezano uz prvu procjenu kvartalnog BDP-a za razdoblje srpanj-rujan ističu kako su se okolnosti povezane s pandemijom Covid–19 “odrazile na dostupnost i pouzdanost podataka i informacija koje se uobičajeno koriste za procjenu tromjesečnog BDP-a”.