U najnovijem izvješću The Blue Economy Report 2020 koji je objavila Europska komisija (EK), autonomna pokrajina Katalonija izdvaja se kao izvrstan primjer upravljanja plavom ekonomijom, koja predstavlja jedan od Globalnih ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, a odnosi se na promicanje očuvanja i održivo korištenje morskih i obalnih ekosustava, sprječavanje onečišćenja mora i povećanje ekonomske koristi malim otočnim zemljama i zemljama u razvoju od održivog korištenja morskih resursa.

Prema izvješću EK, navedena su tri najposjećenija turistička odredišta u Europi, a uz Kataloniju i Kanarske otoke na popisu je i jadranska Hrvatska, gdje se o obalnom upravljanju ne govori dovoljno.

Upravo to bio je povod za intervju s Bernatom Soléom i Barrilem, ministrom vanjskih poslova Katalonije, koji je s nama podijelio katalonska iskustva i dobre prakse koje mogu pomoći i Hrvatskoj.

Koliki je utjecaj plave ekonomije na svjetsku ekonomiju? Kada ste u Kataloniji prepoznali njezin potencijal?

Prema OCDE-u, prije Covid-19 očekivalo se da će se globalna dodana vrijednost industrija koja se temelji na oceanima udvostručiti do 2030. (s 1,5 milijardi američkih dolara BDV-a u 2010. na 3 milijarde dolara u 2030.) Godine 2018. Katalonija je usvojila Pomorsku strategiju Katalonije do 2030. godine s ciljem potpunog razvoja potencijala plave ekonomije koja jamči socijalnu i teritorijalnu ravnotežu i temelji se na elastičnom, bioraznolikom i potpuno funkcionalnom ekosustavu koji generira najkvalitetnije usluge za društvo. Strategija uključuje četiri područja djelovanja: održivi razvoj plave ekonomije, oporavak, zaštita i održavanje usluga ekosustava, poboljšanje kvalitete života građana i okvir upravljanja Strategijom. Ovime Katalonija doprinosi provedbi međunarodnih i regionalnih inicijativa kao što su UN 2030 Ciljevi održivog razvoja, EU Plava strategija rasta i WestMED Inicijativa za održivi razvoj plave ekonomije u zapadnom Sredozemlju.

Pomorska strategija Katalonije stup je za plavi i održivi rast naše zemlje. Djelomični pregled prvog Strateškog plana Strategije (2018.-2021.) otkriva da je u prve dvije godine više od 80% strateških područja djelovanja ili u naprednom stanju provedbe ili čak zaključeno. Bitno postignuće je stvaranje Morske istraživačke mreže, interdisciplinarne platforme koju integrira gotovo 600 znanstvenika s ciljem prenošenja inovacija u sektore plave ekonomije i potpore njezinu održivom razvoju u kontekstu Katalonske pomorske strategije za 2030. godinu. Sljedeća inicijativa je razvoj novog Katalonskog istraživačkog instituta za upravljanje morem (ICATMAR) ili usvajanje Vladine uredbe 2018. o upravljanju komercijalnim ribarstvom u Kataloniji čime se uspostavlja zajedničko upravljanje kao upravljački okvir za ribarstvo. Uz to, mogli bismo istaknuti stvaranje službene statistike za plavu ekonomiju i razvoj prve procjene plave ekonomije u Kataloniji objavljene u Izvješću EU o plavoj ekonomiji za 2020. godinu.

Koji sektori doprinose plavoj ekonomiji u Kataloniji?

Što se tiče održivog razvoja plave ekonomije, identificirali smo šest uspostavljenih gospodarskih sektora koji doprinose plavoj ekonomiji u Kataloniji: pomorski turizam, profesionalni ribolov, akvakultura, rekreacijski ribolov, pomorske rekreacijske i sportske aktivnosti i brodogradnja. Također su identificirana dva gospodarska sektora u razvoju sa snažnim razvojnim potencijalom: pučinska energija vjetra i morska biotehnologija. Mi smo društvo koje je uvijek gledalo prema moru i moramo oporaviti ovaj pomorski duh naše zemlje.

Pomorsku strategiju Katalonije 2030. prepoznala je EU i izvrstan je model zajedničkog upravljanja, bioekonomije i održivosti u skladu s vrijednostima našeg društva. Zapravo je kompromis vlade Katalonije raditi na poboljšanju Mediterana u svim značenjima. Samo prošle godine katalonsko Ministarstvo vanjskih poslova donijelo je Mediteransku strategiju Katalonije, MedCat 2030, koja je putokaz vlade Katalonije za razmjenu katalonskog vanjskog djelovanja na Mediteranu, temeljeno na tri strateška stupa: predanost, utjecaj i savezništvo u cilju raditi na Mediteranu u cjelini, kao prostoru za udruživanje, dijalog i partnerstvo.

Jesu li druge zemlje usredotočene na plavu ekonomiju? Koliko plava ekonomija generira dodane vrijednosti i koliko radnih mjesta stvara?

To je teško reći, većina obalnih država trenutno se usredotočuje na plavu ekonomiju. Primjerice, izuzetan je nedavni razvoj događaja u Portugalu. Općenito, ako pogledamo doprinos plave ekonomije nacionalnom gospodarstvu, samo Portugal, Estonija, Grčka, Hrvatska, Malta i Cipar premašuju 5% ukupne zaposlenosti i 3% ukupne bruto dodane vrijednosti (BDV). S ponosom možemo reći da i Katalonija nadmašuje spomenute vrijednosti. U Europi, sektor plave ekonomije zapošljava 5 milijuna ljudi i generira 218 milijardi eura BDV-a, što rezultira 2,2% ukupne zaposlenosti i 1,5% ukupnog BDV-a EU.

Što biste savjetovali i poručili Hrvatskoj?

Hrvatska je među zemljama s najvećim doprinosom plave ekonomije ukupnoj nacionalnoj ekonomiji.Obalni turizam, kao i u Kataloniji, predstavlja najvažniji sektor u smislu BDV-a i zaposlenosti u okviru plave ekonomije. Uravnoteženo pomorsko prostorno planiranje za upravljanje svim vrstama mora i obalnih područja te održivi razvoj gospodarskih sektora, posebno turizma, vjerojatno su među najvažnijim izazovima s kojima se suočavamo.

Iz našeg iskustva mogli bismo reći da bi razvoj nacionalne strategije mogao biti od velike pomoći. Neophodno je da svi pridonesemo suočavanju s našim zajedničkim trenutnim izazovima kako bismo poboljšali svoje okruženje i udovoljili ciljevima održivog razvoja Agende 2030. Sektori plave ekonomije, a time i obitelji, snažno trpe posljedice ove krize.

Moramo ojačati otpornost sektora. Presudni su ispravan sustav upravljanja s jedne strane i dobro planiranje na poslovnoj razini s druge strane, da ih podržava najbolja znanost, tehnologija i dostupnost podataka (ekološka, socijalna i ekonomska). Uz to imajući uvijek na umu da usluge ekosustava i nevjerojatno lijep prirodni kapital na kojem se temelji naša plava ekonomija i o kojem svi ovisimo, trebaju biti uvijek zaštićeni i održavani.

Razvoj nacionalne strategije uz sudjelovanje različitih ministarstava vlade, lokalnih uprava, lokalnih zajednica i dionika mogle bi biti od velike pomoći. Naš je savjet da ga učinite fleksibilnim, prilagodljivim i temeljenim na znanju. Inkluzivni i participativni sustav upravljanja strategijom mogao bi biti presudan. Naravno, bili bismo vrlo sretni da razmijenimo svoja iskustva i u tom smislu surađujemo s Hrvatskom.