Do prvog prosinca 2014. godine Hrvatska je iz fondova Europske unije za razdoblje 2007.-2013. od raspoloživih 1,45 milijardi eura apsorbirala tek oko 45 posto dodijeljenoga iznosa, dok su Litva i Estonija povukle više od 90 posto odobrenih sredstava, Poljska 82, a Slovenija 76 posto.
Iz zajedničke blagajne u Bruxellesu Hrvatska u novom financijskom razdoblju do 2020. može dobiti više od osam milijardi eura, naravno ukoliko uspije ponuditi kvalitetne projekte. Niska iskorištenost izdašne europske financijske omotnice u proteklim godinama nije iznenađenje za Ružicu Gelo, direktoricu Centra za EU pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Ocjenjujući efekte ostvarene tijekom prvih godinu i pol članstva RH u Uniji Gelo ističe – "Iako političari iz vladajuće garniture navode kako su do sada povučeni milijuni eura pravi učinak europskih fondova na hrvatsko gospodarstvo bit će mjerljiv za sedam godina, što u našem slučaju znači tek tamo 2019.
Gelo
Hrvatskoj su fondovi EU u uvjetima krize jedini izvor za javna ulaganja.
"Zbog toga, kaže Gelo, možda i nije baš uputno danas uspoređivati Hrvatsku i postignuća vezana 12 novijih članica EU. Ipak, upozorava, trenutačna ocjena o pripremljenosti projekata za korištenje sredstava mogla bi i morala biti značajno bolja nego što jest. Upravo iskustva svih zemalja koje su prije Hrvatske ušle u Uniju, podsjeća, svjedoče o golemoj važnosti europskih fondova za javne investicije, ali upozoravaju i na činjenicu da presudnu ulogu u povlačenju tih sredstava imaju kvalitetne nacionalne politike koje su temelj za kreiranje i pripremu investicijskih projekata. Fondovi EU, pokazalo se u proteklim godinama, bili su spasonosno rješenje za sve zemlje središnje i istočne Europe premda je u svim tim državama u prvim godinama nakon njihovog pristupanja u članstvo EU došlo do pada ključnih parametara u gospodarstvu."Što je država siromašnija, to su joj europski fondovi važniji u javnim investicijama. U uvjetima krize kao što je sada u Hrvatskoj, ti su fondovi jedini izvor za javna ulaganja," ističe direktorica Komorina Centra za EU.
Hrvatska godišnje do 2020. može dobiti više od milijardu eura što je svrstava u središnju poziciju rang liste ostalih članica. Stoga je trenutačno najvažnije definirati kvalitetne projekte, neovisno jesu li u pitanju alokacije u segmentu zaštite okoliša, voda, obnove željeznice i slično.Zadovoljna je inicijativom koju svjedoči poduzetnički sektor, projekti su u visokoj fazi pripremljenosti što najavljuje kako će vjerojatno optimalno iskoristiti moguća sredstva iz EU fondova. Kako bi se što bolje iskoristio potencijal fondova EU koji mogu pokrenuti investicije i poslovne aktivnosti Hrvatska gospodarska komora, najavljuje Gelo, priprema brojne nove usluge za poduzetnike. Članstvu na raspolaganju je i Zajednica poslovnih savjetnika s bazom podataka njihovih EU projekata, uz besplatne savjete i ocjene projekata koji će aplicirati za novac iz fondova EU.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Najgore je kad se uspoređuje neusporedivo.
A novinari upravo ovdje lijepo pridonesu toj konfuziji jer priloženi graf pokazuje da je HR na nekih 15-20%, ali piše da je to siječanj 2014. i za kohezijske fondove koji nisu bili dostupni do 1.7.2013.
Onda tekst kaže 45% do prvog prosinca, ali za razdoblje 2007-2013. I kojih to fondova – predpristupnih do 1.7.2013 ili kohezijskih od 1.7.2013 ili neka čudna kombinacija.
Zašto ne usporede iskorištenost fondova novih članica npr. nakon prvih 12 ili 18 mjeseci članstva ? E ali, to bi bilo previše posla. Lakše je prepisat eurostatovo izvješće iako očigledno još uvijek ne donosi usporedive podatke za HR.
Isto tako i uspoređivanje apsolutnih iznosa je potpuno besmisleno. Naravno da će Poljska sa svojih skoro 40 mil. povući puno više od npr. Slovačke od 5 mil. Naravno Litva i Estonija su uspješnije što se vidi i na grafu
A ima puno interesantnih stvari za komentirat samo iz grafa – npr. zašto je glorificirana Danska tako nisko – zajedno sa “tigrovima” Češkom i Slovačkom, a Grčka, Irska i Portugal tako visoko. Itd…
Priću o usklađenosti zakonodavstva Švicarske bi možda i popušio da nisam prije nekih 6-7 godina sklapao ugovor sa jednom USA firmom. I dođe pred kraj na red i odabir jurisdikcije u slučaju spora. Naravno HR ne dolazi u obzir, oni bi New York, ali nema šanse za nas. Predložimo mi Beć – kažu nema šanse, Berlin – no way, London – kažu ništa iz EU nema šanse. Na kraju smo se složili sa Zurichom. Nisam pravnik i ne znam koja je fundamentalna razlika, ali eto američka firma će nakon svoje domaće jurisdikcije ispred cijele EU najprije izabrati Švicarsku.
S druge strane uspoređivati Švicarsku i njen odnos sa EU i Hrvatsku je u najmanju ruku neumjesno. Recimo samo – kada je ono Švicarska imala zadnji rat ? Od Napoleona praktički ništa ako zanemarimo 20-dnevni građanski rat sa 88 mrtvih iz 1847. E pa i mi ćemo biti slični Švicarskoj danas kad nam se skupi 200 godina mira u komadu. Sve što treba je 200 godina i mir.
velika je nesreća, što gospodin sa slike nije imao odgovarajuće vozilo u određeno vrijeme, kada je bilo potrebno, sada iz toga proizlaze veliki problemi
“Iako političari iz vladajuće garniture navode kako su do sada povučeni milijuni eura…” Izraz “povući”, kako je primijetila Ružica Gelo, odražava površno shvaćanje EU-fondova hrvatskih građana i političara. No prva rečenica članka daje odgovor na mnoga pitanja: “Za pripremu i kreiranje investicijskih projekata uvjet je kvalitetna nacionalna politika.” Hrvatski građani i političari možda su prije imali lukavosti potratiti hrvatski novac, ali sada nemaju dovoljno pameti da bi iskoristili EU-novac (jer je za taj novac potrebno „položiti čiste račune“).
Nesposobnost, što drugo?! :/
Uključite se u raspravu