Energy Market Forum (EMF), regionalna konferencija u organizaciji Poslovnog dnevnika, održana je ovog rujna u koncertnoj dvorani Lisinski u Zagrebu. Riječ je o jedinom domaćem stručno-izložbenom događaju koji je posvećen isključivo tematici funkcioniranja tržišta energije. Od svog početka 2013. godine, EMF se etablirao u tradicionalno mjesto susreta vodećih kompanija na hrvatskom energetskom tržištu, predstavnika nadležnih regulatornih tijela te znanstvene zajednice i državnih institucija.

Za tekuću 2015. godinu EMF ima ambiciju daljnjeg razvoja u manifestaciju regionalnog značenja. Istaknuto je da je Republika Hrvatska prije četiri godine bila stidljiva u definiranju vlastite pozicije na europskom energetskom tržištu, dok danas ima poziciju da postane glavni i ključni komunikator. Ciljevi su postavljeni vrlo visoko, na njihovoj se realizaciji radi zajedničkim dogovorima i strategijama, a najvažniji rezultat koji se planira postići sigurnost opskrbe građana i industrije, odnosno osiguravanje konkurentnosti na tržištu. Cijenama, brzini i količini isporuke, kao i kvalitativnom prednošću dobavnih pravaca, Hrvatska ima sve uvjete da postane lider na regionalnom tržištu, no suočava se s infrastrukturnim problemima. "Hrvatska planira postati relevantnim europskim partnerom u kreiranju energetskih politika i želi biti prepoznata kao regionalni lider u rješavanju infrastrukturnih problema u sektoru energetike, te sudjelovati u uspostavljanju jedinstvenog energetskog tržišta", riječi su kojima je pomoćnica ministra gospodarstva Sabina Škrtić zaključila svoje uvodno ulaganje.

Nakon uvodnih izlaganja i pozdrava organizatora, uslijedili su paneli. Koja zemlja ima najbolju šansu da postane regionalno plinsko čvorište, tzv. Hub, bila je glavna tema panela 'Paneuropski vjetrovi promjene na tržištu plina'. Pavao Vujnovac, predsjednik Uprave Prvog plinarskog društva (PPD) istaknuo je da se tu više radi o političkom nego o tehničkom pitanju jer svaka zemlja ima svoje planove, no da će praksa i količina plina pokazati tko je gdje. "Hrvatska ima dobru poziciju da postane ozbiljan igrač na tržištu plina. Tu je LNG koji ne može biti samo hrvatski nego širi regionalni projekt. To je projekt koji nema izravnu ekonomsku računicu, no tu su benefiti sigurnosti i diverzifikacije opskrbe koji se nikako ne mogu zanemariti. LNG bi trebao imati kapacitet od šest milijardi kubnih metara plina godišnje, a što je za Hrvatsku daleko previše. Taj projekt će se realizirati kada se postigne politički dogovor više zemalja koje će biti spremne dijeliti benefite, ali i troškove i rizike njegove realizacije", smatra Vujnovac.

Jedan od regionalnih plinskih igrača je i slovenski Geoplin, čiji predsjednik Uprave Boštjan Napast kaže da im je jako važno da tržište na koje oni dođu budu pravno regulirano. "Liberalizacija tržišta je proces koji ide i ne može se zaustaviti, ali je činjenica da na terenu često ima značajnih problema", komentirao je Napast. Vedran Špehar, Inin direktor službe za trgovinu prirodnim plinom, prezentacijom je prisutne uveo u temu drugog panela pod nazivom 'Hrvatski plinski izazov: Kako pretvoriti manju potrošnju u veće prihode'. Pojasnio je odnos domaćeg i uvoznog plina na hrvatskom tržištu, pri čemu je naglasio i poziciju Ine koja već 60 godina ulaže u istraživanje i proizvodnju nafte i plina.

"Uvjeren sam u snagu plina u europskom i globalnom kontekstu jer njegova prednost kao vodećeg energenta još uvijek leži u činjenici da je ekološki najprihvatljiviji. Cijena plina ovdje igra veliku ulogu jer alternativna, iako famozna, rješenja poput vodika koštaju. Zbog toga će alternative teže dokazati svoj uporabni kontekst", rekao je Špehar. Zamjenica ministra gospodarstva, Sabina Škrtić, osvrnula se na trenutnu atmosferu u Hrvatskoj koju je opisala kao zabrinutu. "Iako se pred nama nalaze brojni izazovi, velik je broj onih koji takvo što smatraju problemom, dok je zapravo riječ o progresivnom procesu promjena", rekla je. Dodala je da se, iako suočeni s pomalo nezavidnom situacijom, uz prijelazno razdoblje predviđeno za implementaciju promjena nalazimo na dobrom putu. Zakon o tržištu plina osigurava prijelazno razdoblje u kojem bi se opskrbljivači trebali složiti i uložiti dio sredstava.  

Moglo se čuti kako Hrvati ipak kupuju jeftini plin: hrvatska cijena plina za domaćinstva najniža je u regiji, dok je poduzetnički plin u istom tom kontekstu nešto skuplji, no na umu treba imati da plin koji se uvozi u RH prolazi dvije države, što košta. Liberalizacija tržišta ima svoje negativne i pozitivne strane. Jedna od njih je i formiranja cijene koja će privući nove ulagače, odnosno predviđeni skok cijene koji bi izazvao uzlazni trend.  "Na regionalnom tržištu električne energije je sve više igrača, no isto tako je činjenica da svakodnevno dolazi do spajanja i okrupnjavanja", kazala je Tina Jakaša, direktorica HEP Opskrbe na uvodu panela 'Otvoreno tržište struje'. Jakaša je pojasnila da je trend na regionalnom, ali i na europskom tržištu, niska razina veleprodajnih i maloprodajnih cijena. U prvom ovogodišnjem polugodištu Europska unija bilježi rast potrošnje struje za 0,6 posto. Što se tiče regionalnog tržišta, trend je da gotovo sve tvrtke na ovom području rade i prekogranično.  

U Hrvatskoj je sedam aktivnih operatora, a u Sloveniji 11. Iako njihova tržišta nisu potpuno liberalizirana, Srbija ima 34 operatera, a BiH njih 29. Ante Ćurić, direktor HEP Trgovine je naglasio da je Hrvatska po liberalizaciji tržišta odmah do Slovenije i Mađarske, dok su ostala regionalna tržišta za sada manje ili više regulirana. Alternativni operateri su u Hrvatskoj uspjeli HEP-u uzeti 15 posto tržišta, dok se u segmentu kućanstva to kreće na razini od oko osam posto. No, zato je HEP snažno iskoračio u Sloveniju gdje već sada drže pet posto tržišta električne energije. Iako je i srpsko energetsko tržište od 1. siječnja ove godine djelomično liberalizirano, i dalje za kućanstva i male potrošače vrijedi regulirana cijena koja je daleko ispod tržišne.  Tomaž Orešič, izvršni direktor Elektroprivrede Srbije (EPS), tvrdi da je tržište dinamično, a cijene za industriju niske ali tržišne.

"EPS je u velikoj transformaciji koja podrazumijeva veću centralizaciju i efikasnost poslovanja. Srbija je nekoliko koraka iza Slovenije i Hrvatske u liberalizaciji, no tu imamo prednost, mi kao nacionalni operater, da ćemo učiti na primjerima i izbjeći greške koje je radio HEP i slovenski operater kada im je došla konkurencija. U Srbiji još ne postoji niti neka ozbiljna strategija obnovljivih izvora energije, a što će nam također dati priliku da se pripremimo i spriječimo da nam alternativni investitori uzmu najveći dio kolača", kazao je Orešič. Marko Ćosić, predsjednik Uprave tvrtke Proenergy upozorio je da je struje homogen proizvod koji se ne razlikuje po kvaliteti pa je jedini kriterij za kupce cijena. I on se slaže da su veleprodajne cijene na tržištu preniske koje rade dosta problema proizvođačima struje. Jedan od načina za opstanak na tržištu Ćosić vidi u spajanju s partnerima što omogućava izlazak na veći broj tržišta. Karl Kraus, predsjednik Uprave RWE Hrvatska očekuje da će liberalizacija na postojećim, ali i na novim tržištima u regiji na koja će izaći, omogućiti značajan rast udjela ove tvrtke.

Tina Jakaša, direktorica HEP Opskrbe, osvrnula se na utjecaj Burze električne energije: "Takav će potez doprinijeti konkurentnosti na tržištu, ali se nadamo i što boljoj likvidnosti i što većim količinama električne energije", istaknula je. No, kako liberalizacija tržišta podrazumijeva defragmentaciju i slabljenje pozicija dosadašnjih tržišnih lidera u svrhu ulaska novih igrača, zapravo je pozicija svih onih koji tek trebaju ući na tržište – neizvjesna, zbog snažne HEP-ove pozicije i opskrbljivača i proizvođača i distributera. Hrvoje Mraović, direktor HT-ova projekta Energija, je upozorio kako će Burza električne energije morati proći fazu djetinjstva, ali da će Republici Hrvatskoj u budućnosti osigurati kvalitetnu referencu.

Svi su se sudionici složili da si Burza mora osigurati poziciju na visokoj razini i postati konkurentnom, uz što je izražen i prijedlog kako ne bi bilo loše da se cijene izražavaju u hrvatskim kunama što bi povećalo referentnost u maloprodaji i anuliralo međuvalutne rizike. Robert Golob, predsjednik Uprave GEN-I, pozvao je na uvođenje najnaprednijih europskih rješenja, koje ne bi trebalo imati utjecaja na oblikovanje cijena u maloprodaji. "Veleprodajno tržište u Republici Hrvatskoj i regiji postaje transparentnije", zaključio je.  Miroslav Mesić, predsjednik Uprave Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS), ističe da već ima problema u prijenosu, ponajprije po pitanju troškova.

Regulativa, objasnio je, nije proizvođače OIE obvezivala na uravnoteženje energije, odnosno da planiraju proizvodnju, a eventualna iskakanja se penaliziraju. Njihovu 'neodgovornost' plaćaju svi korisnici električne energije putem naknada i tarifa. Zdravko Ivčić, predsjednik Uprave NOX grupe, rekao je da je veleprodajna cijena vrlo niska, i dodatni problem predstavlja odnos niska cijena – niska marža. "Na donjoj smo granici opće održivosti. Još nismo visokorazvijeno maloprodajno tržište, pojavljuju se mnogi konkurenti i isključivo nabavna cijena nije presudna u formiranju konačne cijene", upozorio je dodavši kako je veleprodajna cijene samo jedan od faktora u oblikovanju maloprodajne.