“Hrvatska ima preduvjete da privuče ulaganja velikih kompanija u području kliničkih ispitivanja”

Autor: Borivoje Dokler , 27. prosinac 2020. u 22:00
Zvonimir Dürrigl, predsjednik Uprave Sanofi-Aventis Croatia

Sanofi Pasteur aktivirao je sve snage i u razvoju ima dva tipa cjepiva za prevenciju od virusa COVID-19.

Sanofi je jedna od vodećih farmaceutskih kompanija u svijetu koja na području Hrvatske djeluje već više od 20 godina.

Predsjednik Uprave Sanofi-Aventisa Croatia Zvonimir Dürrigl kaže kako su važan sudionik zdravstvenog sustava te i u našoj zemlji doprinose boljem liječenju bolesnika nudeći širok izbor inovativnih terapijskih mogućnosti za različite bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti, onkološke bolesti, multipla skleroza, rijetke bolesti itd.

Sanofi Pasteur, dio kompanije Sanofi, vodeći je dobavljač cjepiva u Hrvatskoj. Dürrigl kaže kako njihovi zaposlenici svakodnevno rade kako bi zdravstvenim djelatnicima pružili najnovije informacije o lijekovima i mogućnostima liječenja u terapijskim područjima u kojima su zastupljeni.

Snažno podupiru i edukaciju zdravstvenih djelatnika kako bi pomogli da najnovije znanstvene spoznaje budu primijenjene u liječenju bolesnika.

“U kompaniji snažno vjerujemo u važnost inovativnih lijekova, kako za pojedine bolesnike, tako i za društvo u cjelini. Stoga je naša misija omogućiti dostupnost najnovijih terapijskih mogućnosti bolesnicima u Hrvatskoj istovremeno kad i u razvijenim zemljama Europske unije, imajući u vidu financijske mogućnosti i održivost našeg zdravstvenog sustava. Inovacije u području atopijskog dermatitisa i onkologije npr., čiji skori dolazak očekujemo, predstavljaju terapijska rješenja za bolesnike koji do sada nisu imali gotovo nikakav odgovarajući izbor liječenja i potencijalno mogu promijeniti tijek bolesti.

15

tisuća znanstvenika u Sanofiju se bavi istraživanjem i razvojem, a čak 91 projekt nalazi se u kliničkom razvoju

Također, Sanofi je aktivan dionik u društvu, te zajedno s drugim inovativnim farmaceutskim kompanijama u Republici Hrvatskoj nastoji partnerskim odnosom sa zdravstvenom administracijom omogućiti podršku i razvoj hrvatskoj zdravstvenog sustava”, kaže Zvonimir Dürrigl s kojim smo razgovarali o istraživanjima vezanim za COVID-19, važnosti inovacija i digitalne transformacije, partnerstvima s akademskim i komercijalnim institucijama te mogućnostima ulaganja velikih kompanija u Hrvatsku.

Na koje je sve načine Sanofi uključen u borbu protiv koronavirusa?

Kada se pandemija COVID-19 počela širiti svijetom, naš primarni fokus bio je i ostaje osigurati proizvodnju i opskrbu našim lijekovima. Unatoč situaciji, sva naša proizvodna mjesta diljem svijeta nastavila su raditi, osiguravajući kontinuiranu opskrbu lijekova od kritične važnosti za bolesnike. Sanofi Pasteur, s više desetljeća dugim iskustvom u razvoju cjepiva, ubrzo je aktivirao sve raspoložive snage i znanstvenu ekspertizu kako bi se pokrenuo razvoj cjepiva za prevenciju virusa COVID-19 i pomoglo u zaustavljanju ove pandemije. Trenutno u razvoju imamo dva tipa cjepiva. Istovremeno, Sanofi radi na povećanju proizvodnih kapaciteta, kako bismo mogli brzo isporučiti dovoljne količine budućih cjepiva. Naime, svako pandemijsko cjepivo nakon procjene sigurnosti i djelotvornosti u kliničkim studijama i posljedičnog odobrenja za stavljanje u promet, morat će biti proizvedeno u velikoj količini kako bi se zadovoljile globalne potrebe javnog zdravstva.

Spomenuli ste inovacije – koliko su one važne za Sanofi i na kojim principima su utemeljene?

Kompanija je nedavno objavila novu strategiju istraživanja i razvoja, koja naglašava usmjerenost na istraživanje terapijskih opcija za one bolesti za koje danas ne postoje lijekovi ili postojećim lijekovima nije moguće postići odgovorajući učinak. Stoga će istraživanje i razvoj biti usmjereni na područja onkologije, atopijskog dermatitisa i imunologije, rijetkih bolesti, neurologije, te naravno cjepiva.

U Sanofiju se globalno više of 15.000 znanstvenika svakodnevno bavi istraživanjem i razvojem. U ovom trenutku se čak 91 projekt nalazi u kliničkom razvoju, od čega je 70% projekata razvijeno internim resursima. Također, na globalnoj razini ostvarena su brojna partnerstva s akademskim i komercijalnim institucijama i kompanijama, kako bi se omogućio što brži razvoj transformativnih terapijskih mogućnosti, ali i osnažio razvojni potencijal kompanije.

Kao i velika većina multinacionalnih kompanija, i u Sanofiju prolazimo kroz digitalnu transformaciju. Za farmaceutskog lidera to znači ulaganje u digitalizaciju sveukupnog poslovanja, korištenje umjetne inteligencije i napredne analize podataka u brojnim procesima, na primjer u provođenju kliničkih ispitivanja ili u postupcima odobravanja lijekova. Sanofi je također svjetski proizvođač lijekova i djelatnih tvari te je digitalizacija proizvodnih procesa jedan od prioriteta kompanije. Inovacija je usađena u našu kulturu – način na koji radimo sa zaposlenicima i suradnicima.

Na ljestvici Global Innovation Indexa 2020. Hrvatska se nalazi na 41. mjestu, a jedna od najvećih zamjerki u području inovacija su loša suradnja znanstvenog i gospodarskog sektora te nedostatak aktivnosti istraživanja i razvoja. Kako komentirate ovu poziciju Hrvatske i kako ona utječe na odlazak mladih iz zemlje? Kakva je situacija s vašom tvrtkom i kadrovima?

Istraživanje i razvoj novih lijekova temelj je našeg poslovanja. Suradnja sa znanstvenim sektorom, odnosno liječnicima i ostalim zdravstvenim djelatnicima u području kliničkih ispitivanja i praćenja učinaka i sigurnosti lijekova vjerojatno je najvažniji čimbenik uspješnog razvoja i primjene novih lijekova. U Hrvatskoj imamo bogatu tradiciju i vrhunske stručnjake u području kliničkih ispitivanja, dakle imamo osnovne preduvjete da privučemo ulaganja velikih kompanija u ovo područje koje, osim što osigurava dostupnost najnovije terapije, predstavlja i ulaganje u visoku tehnologiju i znanstveni napredak naše zajednice. Zdravstvena administracija i farmaceutska industrija u Hrvatskoj trebale bi intenzivno surađivati na stvaranju transparentnog, efikasnog i poticajnog pravnog i financijskog okvira, poštujući naravno najviše etičke standarde, kako bi naša zemlja postala atraktivna za ulaganja u klinička ispitivanja i razvoj novih lijekova. U Sanofiju smatramo da su naši ljudi naša najveća vrijednost. Strukturiranim ulaganjem u razvoj ljudi, uz brigu za pojedinca i poticajno poslovno okruženje, Sanofi pokušava biti odgovoran i atraktivan poslodavac. U internacionalnom okruženju postoje brojne razvojne prilike unutar kompanije te za sada možemo reći ne samo da nemamo većih problema s odlaskom mladih talenata, nego da i mladi iz drugih zemalja dolaze raditi k nama, a mnogi naši zaposlenici obnašaju regionalne i globalne dužnosti živeći i radeći u Hrvatskoj.

Donirali ste sredstva Medicinskom fakultetu za potrebe digitalizacije fakulteta. Koja vam je bila motivacija i radite li još sličnih stvari? Koliko je za vas bitna povezanost s obrazovnim institucijama?

Točno, kompanija Sanofi donirala je sredstva za razvoj sustava za učenje na daljinu Medicinskom fakultetu u Zagrebu, odgovorivši pozitivno na zamolbu Fakulteta nakon razornog potresa u ožujku ove godine. Smatramo da je kvalitetno obrazovanje najbolje ulaganje u budućnost društva, a važnost liječnika i ostalih zdravstvenih djelatnika za dobrobit zajednice najbolje se očituje u vrijeme ove pandemije. Nadamo se da će naša donacija potaknuti i druge kompanije na slične inicijative, a mi ćemo uvijek rado poticati aktivnosti koje promiču inovaciju, edukaciju i povoljno utječu na zdravlje ljudi i razvoj zajednice u cjelini.

Brojne su mogućnosti za poboljšanje ili dodatna partnerstva između Medicinskog fakulteta i gospodarskog sektora

Krajem ožujka ove godine potres je teško oštetio zgrade Medicinskog fakulteta u Zagrebu, usporedo sa širenjem pandemije COVID-19 u Hrvatskoj. Nastavni i istraživački prostori Fakulteta teško su oštećeni, ali ne i duh nastavnika, znanstvenika i studenata pa se nastava i dalje odvija, sada u skladu s protuepidemijskim mjerama. Predavanja i seminari se poglavito odvijaju online, te možemo reći da digitalizacija nastave u medicini više nije budućnost, nego realnost ‘novog normalnog’. Medicinski fakultet u Zagrebu, najveći i najstariji u ovom dijelu Europe, imao je važnu ulogu i u borbi protiv epidemije - zaposlenici i suradnici više naših klinika našli su se na prvoj liniji u borbi protiv pandemije. Stoga je Rektor Sveučilišta u Zagrebu, profesor Boras, nagradio Fakultet sa zlatnom medaljom za borbu protiv korone u prosincu ove godine. Dekan Medicinskog fakulteta prof.dr.sc. Marijan Klarica smatra da postoje brojne mogućnosti za poboljšanje suradnje između znanstvenog i gospodarskog sektora. “Mnogi fakulteti u inozemstvu upravo iz industrije, i to ne samo farmaceutske, primaju znatna sredstva. Primjerice, udio financiranja medicinskog fakulteta Tehničkog sveučilišta u Münchenu iz europskih projekata iznosi samo pet posto, oko 70 posto su sredstva države odnosno regija, te čak 30 posto od razne industrije. Nadamo se da će se oporavkom gospodarstva nakon pandemije pronaći više sluha za potrebe institucija kao što je naš Medicinski fakultet”, istaknuo je Klarica. U potresu je teško oštećeno šest od osam zgrada Medicinskog fakulteta na Šalati te je potrebno dvadesetak milijuna kuna za hitne sanacije kako bi zgrade postale sigurne. Da bi se Medicinski fakultet mogao proglasiti sigurnim od budućih potresa, bit će potrebno oko pola milijarde kuna. Obnova se planira iz EU fondova koje je Hrvatska dobila za takvu vrstu sanacije, kao i sredstvima iz donacija koje su odigrale važnu ulogu na samom početku krize. Stoga je za nastavak funkcioniranja ove ustanove koja je ključna kako za naš visokoobrazovni tako i za zdravstveni sustav, potrebno uključivanje svih ključnih segmenata našeg društva.

Komentirajte prvi

New Report

Close