Prema posljednjim poznatim podacima, prosječna neto plaća u Hrvatskoj isplaćena u ožujku bila je 6789 kuna te kao i svi prosjeci krije niz razlika. Državni zavod za statistiku objavio je podatke o plaćama prema stručnoj spremi, ali na osnovi zbirnih plaća za 2018. godinu, kada je prosječna plaća bila 625 kuna manja nego u ožujku 2020. godine te je iznosila 6164 kune.

Pokazalo se, piše Večernji list, da zaposleni s visokom stručnom spremom zarađuju 43 posto više od državnog prosjeka (tada 8811 kuna neto), oni s višom stručnom spremom bili su 12 posto iznad prosjeka (tada 6900 kn), a osim te dvije skupine zaposlenih još su samo visokokvalificirani radnici zarađivali nešto više od prosječne plaće, i to 4,7 posto (tada 6453 kune).

NOMINALNI RAST

Prosječna zagrebačka neto plaća 7.797 kuna, u jednom sektoru više od 12.000

Fakultetska diploma donosi 60 posto viša primanja od srednjoškolske svjedodžbe.

Najveće plaće za VSS spremu isplaćivali su u duhanskoj industriji – gotovo 15 tisuća kuna neto, u industriji pića oko 14 tisuća kuna, promidžbi 13 tisuća kuna, farmaciji te proizvodnji računala nešto više od 12 tisuća, proizvodnji električne opreme, trgovini na veliko, bankama i zdravstvu više od 11 tisuća kuna neto, a u prerađivačkoj industriji prosječna plaća VSS zaposlenika bila je nešto jača od 10 tisuća kuna, slično kao i u niskogradnji, vodenom i zračnom prijevozu, IT djelatnosti te znanstvenom istraživanju. Visoka stručna sprema u obrazovanju donosila je 6635 kuna prosječne plaće, za četvrtinu manje od državnog prosjeka za zaposlene s fakultetskom diplomom.

Zanimljive su i rodne razlike u plaćama. Žene u prosjeku zarađuju 13 posto manje od muškaraca, a čak je i u obrazovanju, tradicionalno ženskoj djelatnosti, prosječna muška plaća 15 posto viša. Identična je razlika od 15 posto i u javnoj upravi, gdje su muškarci u prosjeku zarađivali 7399, a žene 6261 kunu.

POBRINUO SE ZA LJUDE

‘Vi ste to zaradili’: Direktor radnicima podijelio više od 11 milijuna kuna koje je uprihodio na burzi

Inače, 70 tisuća zaposlenih u Hrvatskoj zarađivalo je 2019. godine više od 12 tisuća kuna neto, prema podacima za ožujak 2019. godine, a među njima je bilo oko 8 tisuća zaposlenih u javnoj upravi i obrani, 7,5 tisuća u trgovini, 7,5 tisuća u IT sektoru, 7 tisuća zaposlenih u zdravstvu, 7 tisuća u financijskom sektoru i bankama, pet tisuća u stručnim i tehničkim djelatnostima, 3,6 tisuća u obrazovanju, tri tisuće u telekomunikacijama, oko 3,3 tisuće u računalnom programiranju, oko dvije tisuće u proizvodnji računala, 1,1 tisuću u farmaciji, petstotinjak u proizvodnji pića, 150 u duhanskoj industriji.

U cijeloj prerađivačkoj industriji s oko 194 tisuće zaposlenih oko 10 tisuća osoba zarađuje više od 12 tisuća kuna na mjesec. Neto plaće između 10 i 12 tisuća kuna primilo je oko 50 tisuća zaposlenih. Nešto više od 121 tisuću radnika zaposlenih u pravnim osobama primalo je između 8 i 10 tisuća kuna neto, pokazuje analiza DZS-a napravljena prema plaćama iz ožujka 2019. Svaki peti, odnosno 5,2 posto zaposlenih ili 55 tisuća osoba zaposlenih u punom radnom vremenu primilo je plaću do 3200 kuna, a neto između 3201 i 7200 kuna primilo je oko 672 tisuće zaposlenih.