U sklopu Nacionalnog ICT tjedna održan je okrugli stol u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) pod nazivom "ePoslovanje – prilika za hrvatsko gospodarstvo".

Na okruglom stolu govorilo se potencijalu hrvatske ICT industrije, kao dinamične industrijske grane s mogućnošću rasta u budućnosti. Hrvatska uskoro ulazu u Europsku uniju u kojoj će do 2015. godine nedostajati 900.000 informatičara. Ulaskom u EU bi će pojačana i fluktuacija kadra, mnogi će potražiti zaposlenje van granica. Stručnjaci smatraju kako bi domaća ICT industrija mogla ostvariti znatno bolje rezultate te brži rast uz strateško opredjeljenje zemlje da se poduzmu značajniji koraci u njenom razvoju, poveća broj stručnog kadra te primijeni strukturirani pristup i podrška njenom daljnjem plasmanu na izvozna tržišta. U Hrvatskoj postoji cijeli niz uspješnih ICT rješenja i servisa koji funkcioniraju u raznim segmentima javne uprave i gospodarstva, a koje su implementirale domaće ICT tvrtke za potrebe e-uprave.

O daljnjem razvoju eGovernment rješenja, konkretnim projektima i ciljevima govorio je Darko Parić, pomoćnik Ministra uprave za eHrvatsku te naglasio kako ne treba gledati na ulazak Hrvatske u Europsku uniju kao problem, već kao priliku. Ključan faktor je povećanje stručnog kadra i tome trebamo svi pristupiti sustavno kako bi povećao broj informatičara i poguralo gospodarstvo naprijed. Postojećim propisima ICT je u nadležnosti čak pet državnih tijela – od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva poduzetništva i obrta preko Ministarstva prometa do Ureda za e-Hrvatsku i Ministarstva gospodarstva. Može li se nadležnost i odgovornost ICT industrije podvesti pod jednu kapu, jednu ustanova koja će moći sustavno pratiti i poticati rast i razvoj ove industrije te pomoći strukturiranim plasmanom na inozemna tržišta: "U Ministarstvu gospodarstva upravo je u tijeku analiza koju radimo u svrhu selekcije i odabira strateških industrija na koje ćemo se kao zemlja gospodarski orijentirati, odlučili smo među njih uvrstiti i ICT industriju, zbog potencijala i rasta kojeg ona ima, i kojeg daljnjim razvojem može donijeti", izjavio je Vedran Kružić, pomoćnik Ministra gospodarstva.

Prema nedavno objavljenim podacima u sklopu globalnog istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji, Hrvatska se po ICT konkurentnosti našla na 51. poziciji od ukupno 144 zemalja. Zanimljivo je da je došlo do pada pozicije u odnosu na prethodnu godinu i to upravo na područjima poput pogoršavanja  političkog i regulatornog okruženja, slabe efikasnosti pravnog sustava u rješavanju sporova. Istaknuto je kako bi bilo dobro kada bi se osiguralo jedno mjesto na koje će se moći slijevati svi zahtjevi ICT industrije: "Iznimno je važno da država prilagodi potrebnu legislativu i pravni okvir za kvalitetnije usmjeravanje same ICT industrije. Osim generiranja potražnje za ICT uslugama na tržištu, država mora preuzeti aktivniju ulogu u stvaranju poduzetničke klime za njen daljini rast i razvoj", naglasio je Adrian Ježina, predsjednik Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti HUP-a.

Na okruglom stolu se govorilo i o važnosti obrazovanja, povećanja kvalitetnog informatičkog kadra. Bez povećanja broja kvalificiranih ICT stručnjaka ne može se govoriti o izgradnji konkurentnog gospodarstva, a još manje o pozicioniranju ICT industrije kao jedne od strateških odrednica gospodarstva. "Nedostatak odgovarajućeg broja obučenog ICT kadra bit će usko grlo inovativnim organizacijama i poduzećima u javnom i privatnom sektoru koje odluče aktivnije krenuti u osvajanje inozemna tržišta. Uključivanjem obrazovnih institucija u konkretne projekte, gotovi stručnjaci bi se puno brže integrirali u realni sektor te bi se omogućila kvalitetnija razmjena znanja i iskustava između obrazovnog sektora i gospodarstva", zaključio je Hrvoje Balen.