Umjesto da jasno definiraju o kojim temama žele razgovarati, Hrvatska i Srbija dosad su se ponašale kao da se to samo po sebi razumije, a onda su obje strane postavljale svoje uvjete, rekla je u intervjuu tjedna Hrvatskoga radija ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić koja se u New Yorku protekli tjedan prvi put sastala s novim srbijanskim ministrom vanjskih poslova i s njime ustanovila o kojim temama treba razgovarati.

Tijekom rada Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku Pusić se sastala s ministrom Ivanom Mrkićem i s njime "specifično odredila" o kojim se temama radi.

"Hrvatska i Srbija nisu nikad jasno definirale o kojim temama žele razgovarati, kao da se to samo po sebi razumije, a onda svatko hoće kreirati i uvjetovati situaciju. Imamo previše odgovornosti prema današnjim i budućim generacijama da bismo to ostavili neriješeno kao hipoteku budućim odnosima i zato smo specifično odredili o čemu se radi", rekla je. Po njezinim riječima, prva je tema pitanje nestalih. "Prva tema na kojoj ja inzistiram, pitanje nestalih najvažnija je u ljudskom smislu. Kad se ona riješi, otvara se prostor za drugu najvažniju temu: pitanje europske budućnosti i europskih reformi u našem dijelu svijeta i suradnje Hrvatske i Srbije", rekla je.

Smatra da nema smisla razgovarati o pitanju povlačenja međusobnih tužbi za genocid prije razgovora o nestalima. "Preliminarni je razgovor o nestalima, s obiju strana postoje određeni stavovi i zahtjevi. To je prva stvar koju moramo raščistiti i to otvara put za razgovor o ostalome pa i tužbama, ali prije toga nema smisla otvarati teme vezane na rat".

Važna je i tema suradnje pravosudnih sustava koji bi morali imati standarnu proceduru za postupanje u vezi s ratnim zločinima, rekla je Pusić, "Pravosudni sustavi neće u roku od mjesec-dva riješiti sve probleme optuženih i osuđenih za ratne zločine, ali relativno brzo bi mogli, jer su razgovori već počeli, dogovoriti oblik, standardnu proceduru, način na koji će se takvi slučajevi tretirati". Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić i na UN-ovoj Općoj skupštini ponovio je kako Srbija nikad neće priznati Kosovo, a hrvatska ministrica ne drži da je to problem u ovome trenutku jer ni EU ne inzistira na priznanju ovako rano u srbijanskome približavanju Europskoj uniji. Nužna je "jedna vrsta tolerancije, uzajamnog podnošenja, gdje priznanje nije na dnevnome redu, ali ni apsolutno isključivanje", rekla je. Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec rekao je nedavno da "nije previše optimističan" jer "Hrvatska stalno mijenja mišljenja o Ljubljanskoj banci", a ministrica Pusić kaže: "ne znam kako mu se učinilo da (Hrvatska) mijenja stav jer kontinuirano ima isti stav, a to je da želimo sudjelovati u rješavanju pitanja Ljubljanske banke, ali ne vidimo da to ima veze s ratifikacijom hrvatskog pristupnog ugovora".

Po riječima hrvatske ministrice, to pitanje tek se odnedavna u Sloveniji vezuje uz hrvatski ulazak u EU. "Godinama nije imalo veze, a najednom se prošlo proljeće sa slovenske strane to pokrenulo". Hrvatska i Slovenija imenovale su financijske stručnjake da predlože razna moguća rješenja, rekla je Pusić.

Slovenski stručnjak France Arhar i hrvatski Zdravko Rogić već su održali dva sastanka koje su "razmjerno pozitivno ocijenili", a nakon toga je "neočekivano i bez ičijega znanja, slovenska strana rekla da ne priznaje te razgovore i rezultate razgovora, nego traži da hrvatska strana otkaže pravo hrvatskim bankama da pred hrvatskim sudovima vode proces za povrat novca koji su one vratile hrvatskim štedišama", proces koji traje "od sredine devedesetih", rekla je Pusić koja drži da Slovenija time "dezavuira svoga pregovarača koji nije znao da Slovenija iskače iz dogovora. Bez njegova znanja njega su de facto stavili izvan snage", rekla je.

"I meni je to bilo iznenađenje. Ne znam jesu li se predomislili, mi i dalje stojimo na istom stanovištu: hoćemo razgovarati o dugovanju Ljubljanske banke, ali to ne želimo miješati s pitanjem ratifikacije". Ta je tema 'očito bilateralna', kaže hrvatska ministrica, komentirajući Erjavčevu izjavu da su hrvatski mediji prenapuhali tvrdnju kako Bruxelles inzistira na tome da se pitanje duga Ljubljanske banke riješi na bilateralnoj razini. "Tema je očito bilateralna, voljela bih da pokažemo dovoljnu ozbiljnost i zrelost, da smo je kadri u našim dvorištima riješiti".

O eventualnoj besmislenosti za idući tjedan zakazanoga sastanka Arhara i Rogića Pusić kaže: "Meni bi bilo zanimljivo vidjeti kako će se odvijati, to bi bilo dobro jer je u kontinuitetu i u skladu s odlukama obiju vlada i u skladu s našim dogovorom".
U vezi s predloženom ratifikacijom sporazuma Tuđman-Izetbegović o granici između Hrvatske i BiH, Pusić smatra kako je ta ratifikacija u hrvatskome interesu, a konsenzus u Hrvatskome saboru nije upitan. "Ne vidim kako je moguće ne imati konsenzus jer današnja parlamentarna većina i vlada podržavaju ratifikaciju tog sporazuma, a prije 24 mjeseca predlagali su je današnja opozicija, a ondašnja vlada i ondašnja većina".