Zbog bujice negativnih reakcija na HTV-ov senzacionalistički prilog o tajnom i navodno štetnom ugovoru između Hrvatskih željeznica i Optime telekom, taj će medijski uradak, čini se, na kraju više pomoći nego odmoći liberalizaciji telekomunikacija. Naime, zastupnik HSP-a Tonći Tadić zatražio je od Hrvatskih željeznica (HŽ), Hrvatske elektroprivrede (HEP), Hrvatskih autocesta (HAC), Janafa i Plinacroa da mu dostave podatke o TK mrežama s kojima raspolažu. Tadić je pokrenuo inicijativu za osnivanje državne agencije koja bi upravljala TK potencijalima tih državnih tvrtki. Njegova je ideja da agencija HAUT objedini, standardizira i stavi na tržište TK potencijale državnih tvrtki. “Dobra je vijest da HŽ iznajmljuje svoje TK potencijale jednom novom fiksnom telekomu, ali država bi trebala učiniti više. Širokopojasni Internet je osnova za razvoj modernog gospodarstva, a za to su potrebne optičke mreže. Hrvatska je po gustoći optičkih kabela na kilometar kvadratni druga u Europi, ali desetak državnih poduzeća koji imaju velike vlastite optičke mreže ne nude ih na tržištu i zato treba te potencijale objediniti i dati na upravljanje jednoj državnoj agenciji – HAUT-u”, kaže Tadić. Bivši monopolist trenutno je vodeći iznajmljivač optičkih mreža u Hrvatskoj. T-HT iznajmljuje optičke veze između većih gradova u svim županijama. Procjenjuje se da je riječ o više od 10,7 tisuća kilometara optičkih kabela. Tržišni regulator stoga mu je dodijelio poseban tržišni status u tom segmentu i strogo kontrolira njegove cijene. Konkurencija mu je državna tvrtka Odašiljači i veze (OiV). No, iako OiV svojom infrastrukturom povezuju cijelu Hrvatsku, to čini bežično, a ne preko optike, pa se stoga ne smatra pravom konkurencijom T-HT-u. S druge strane, javna poduzeća poput HŽ-a, HEP-a, HAC-a, Janafa i Plinacroa to jesu.

Prema rezultatima analize mogućnosti optičkih mreža trgovačkih društava u javnom sektoru, koju je u rujnu 2003. izradio Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) iz Zagreba, proizlazi da Hrvatska ima velik i neiskorišten TK kapital u velikim javnim poduzećima. Štoviše, FER u toj studiji upozorava Vladu, kao naručitelja analize, da objedinjavanjem TK mreža javnih poduzeća može napraviti novu nacionalnu TK mrežu koja bi bila konkurentna T-HT-ovoj. Toga je svjestan Središnji državni ured za e-Hrvatsku. Naime, Miroslav Kovačić, čelnik tog ureda i zamjenik predsjednika Nadzornog odbora T-HT, u svojoj je prezentaciji na Ciscovoj konferenciji prije dvije godine naveo da optička mreža u vlasništvu javnih poduzeća predstavlja značajnu mogućnost za ubrzavanje razvoja, posebno izdvojivši HEP, HAC, Janaf i HŽ. Između ostalog, Kovačić je u tom kontekstu naglasio da postoji “mogućnost razvoja ‘pravog’ širokopojasnog prijenosa do 10 Mbps do kranjeg korisnika”. Saborski zastupnik Tadić pak dodaje da ima drugačije iskustvo. “Vlada je u regulativi navela da bi javna poduzeća trebala svoje slobodne TK kapacitete nuditi na tržištu, ali na primjeru HŽ-a i Optime vidimo to ide sporo, odnosno da Vladin potez nije dao odgovarajuće rezultate. Prema mojim saznanjima nitko u regulatoru TK tržišta i Vladi ne zna koliko je optičkih mreža položeno, te zato tražim te podatke. TK mrežama javnih poduzeća trebala bi upravljati državna agencija kako zbog standardizacije, tako i zbog toga da izbjegnemo privatizaciju tih resursa i nejasnoće kao u slučaju T-HT-a”, zaključio je Tadić.

HEP ima 2700 km optičke mreže

Iz analize koju je FER napravio za Vladu proizlazi da HEP posjeduje više od 2700 kilometara optičke mreže. HEP nadalje previđa povezati svoju optičku mrežu na osam mjesta sa Slovenijom, Mađarskom, BiH i Srbijom. Dobro izgrađenu optičku mrežu imaju još HAC uz autoceste, Janaf uz naftovod, te HŽ uz 14 željezničkih pravaca.