Hrvatska će uskoro dobiti drugu geotermalnu elektranu u Međimurju, nakon što je prije dvije godine puštena u rad GE Velika Ciglena kod Bjelovara. Zagrebačka energetska tvrtka Ensolx objavila je međunarodni javni poziv za partnerstvo u razvoju i gradnji geotermalne elektrane Merhatovec.

Ova geotermalna elektrana će biti snage 10 MW, možda i nešto snažnija, a ako za usporedbu uzmemo jedinu za sada hrvatsku elektranu ove vrste, GE Velika-1 u Cigleni kod Bjelovara, koja je slične snage i tehnologije, jasno je da se radi o potencijalnoj investiciji od oko 35 milijuna eura, koliko je koštala Velika Ciglena. Detalji investicije će ovisiti o partnerstvu koje Ensolx sklopi, no jasno je da se radi o projektu čija će realizacija potrajati i nekoliko godina.

Dragutin Domitrović, osnivač i direktor konzultantske tvrtke Calida Aqua, koja je uključena u velik broj geotermalnih projekata u Hrvatskoj, ističe da Hrvatska ima velike potencijale u ovom izvoru obnovljive energije, možda i među najboljima u Europi.

“Gotovo čitava kontinentalna Hrvatska leži na velikim geotermalnim zalihama te se gotovo svugdje na dubini 2,5-3,5 km može pronaći topla voda temperature do 150 stupnjeva Celzijusovih, pa i više. Iako u Europi ima još zemalja koje koriste ovu vrstu energije, prije svega Italija i Island, a ima projekata i u Njemačkoj i Francuskoj, radi se o drukčijoj tehnologiji te je Hrvatska, uz Tursku, potencijalni europski lider u ovoj vrsti obnovljivih izvora”, kaže Domitrović. Dodaje da naša zemlja ima veliku prednost što je zbog velike količine postojećih podataka podzemlje vrlo dobro poznato i geološki rizici nisu značajn.

Razlog je što je naftna kompanija Ina u proteklih 50-ak godina, u potrazi za naftom i plinom, napravila više od 4000 bušotina. Domitrović, koji je do prije koju godinu i sam radio u Ini, pojašnjava da ova naftna tvrtka nije detaljnije istraživala i iskorištava bušotine koje nisu imale naftni ili plinski potencijal.

“Do 2006. u Hrvatskoj uopće nije postojala zakonska regulativa koja bi regulirala geotermalne izvore energije, tako da se prvenstveno zbog toga nije moglo razmišljati o komercijalnom iskorištavanju geotermalnih izvora za energiju. S druge strane, Ina je tvrtka koja je vodila veliki broj projekata velike profitabilnosti te bi ulazak u nešto ovako, što je prema našim najoptimističnijim izračunima imalo rok povrata od 19 godina, bilo poprilično neisplativo u to doba”, navodi Domitrović.

Prema konzervativnim procjenama Agencije za ugljikovodike, u našoj zemlji moglo bi biti oko 500 MW elektrana baziranih na geotermalnim izvorima, a uz to je moguć i skoro neograničen broj dizalica topline, odnosno većih i manjih postrojenja koja će vruću vodu koristiti za grijanje.

Razlog zašto u Hrvatskoj, usprkos idealnim geološkim uvjetima, postoji samo jedna geotermalna elektrana, Velika Ciglena, Domitrović vidi u činjenici da se radi o relativno kompleksnoj i egzotičnoj tehnologiji koja je još većini investitora nepoznata i daleka. No, usprkos nekim vlasničkim natezanjima Dragana Jurilja i njegovih turskih partnera iz MB Holdinga, GE Velika Ciglena je pokazala da se takvi projekti mogu realizirati i da se energija može proizvoditi.

Dodatan vjetar u leđa ovom sektoru će biti i najavljeno osnivanje projektne tvrtke Agencije za ugljikovodike koja će, u pomoć EU sredstava, raditi relativno skupa i bankama nezanimljiva istraživanja te će poduzetnici u tako definirana eksploatacijska polja moći ići s jačom pregovaračkom pozicijom prema bankama i investitorima u svoje projekte.

Visoki početni troškovi

“Solarnu elektranu na krovu može postaviti gotovo svaki građanin uz vrlo niske troškove. Po pitanju geotermalnih izvora je veliki problem visokih početnih troškova jer je neka okvirna cijena razvoja 3-4 milijuna eura po megavatu instalirane snage, svaka bušotina može koštati 5-8 milijuna eura, a elektrana od 15-20 MW mora imati barem četiri takve bušotine, što uz svu ostalu infrastrukturu dovodi do visokog ukupnog ulaganja. Zbog toga je ovo tržište relativno usko za mali broj snažnijih igrača”, kaže Domitrović. Procjenjuje da bi se, temeljem geoloških pretpostavki i zakonske regulative, u Hrvatskoj u narednom razdoblju moglo sigurno 20-ak geotermalnih elektrana čija pojedinačna snaga bi bila 10-20 MW, a maksimalnu pojedinačnu snagu geotermalnih elektrana u Hrvatskoj procjenjuje na 40-ak MW. Trenutno u našoj zemlji, osim GE Velika Ciglena, postoji još pet projekata koji koriste geotermalne izvore, ali ne za proizvodnju struje nego za grijanje. Isto tako, u razvoju je, osim Merhatovca, još sedam energetskih geotermalnih projekta te četiri veća za dobivanje samo topline.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je krajem prošle godine odluke o izdavanju dozvola za istraživanje geotermalnih voda za energetske svrhe za četiri istražna prostora na području Slavonije, Podravine i Međimurja. Agencija za ugljikovodike (AZU) je Ensolxu istražna prava za Merhatovec, isto kao i za sličan projekt u Ernestinovu u Slavoniji, dodijelila krajem prošle godine. Dozvolu za istraživanje geotermalnih voda za energetske svrhe na istražnom prostoru Legrad-1 dobila je tvrtka Geo Power Energy Development iz Zagreba.

Uspjeh Covidu unatoč

Nadalje, dozvolu za istraživanje geotermalnih voda na istražnom prostoru Lunjkovec-Kutnjak dobila tvrtka Buko termal iz Malog Bukovca, a koja je u vlasništvu Varaždinske županije i općine Mali Bukovec. Marijan Krpan, predsjednik uprave Agencije za ugljikovodike istaknuo je kako su ovi natječaji jasan pokazatelj da geotermalni projekti mogu igrati važnu ulogu u energetskoj tranziciji, ali i biti okosnica zelenih projekata u Republici Hrvatskoj. Krpan se dotaknuo i posebno teških okolnosti u kojima se odvijao ovaj natječaj.

“Dobili smo ponude za sva istražna područja i privukli investitore, ali i lokalnu zajednicu. To je osobito bitno jer je natječaj išao u trenutku kad su sve velike kompanije stopirale projekte istraživanja zbog neizvjesnosti koju je donijela pandemija Covida-19. Vjerujem da će se na ovim lokacijama razviti uspješni geotermalni projekti. Imamo dovoljno domaćeg znanja i iskustva, ali i prirodnih potencijala koje moramo usmjeriti u one obnovljive izvore od kojih gospodarstvo i lokalna zajednica mogu imati najviše koristi”, istaknuo je Krpan. U AZU procjenjuju kako samo vrijednost istražnih radova na ovim projektima procjenjuje na gotovo 152 milijuna kuna.