Hrvatski mirovinski sustav fiskalno je održiv, ali ga treba dalje razvijati, posebice kroz povećanje izdvajanja za drugi mirovinski stup kada Hrvatska ekonomski ojača, poručio je u utorak ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

Mrsić je na konferenciji o održivosti mirovinskog sustava u Hrvatskoj akademiji za znanosti i umjetnost još jednom ponovio da će se mirovine i dalje redovito isplaćivati i da neće doći do njihova smanjenja.

"Sustav je održiv i bilo kakvi katastrofični napisi ili želje služe u dnevnopolitičke svrhe", kazao je.

Hrvatskoj će nedostajati radna snaga

Odnos broja umirovljenika i osiguranika od 1:1,14 naša je realnost, a projekcije demografskih kretanja pokazuju da će Hrvatska, i uz više zaposlenih i duži radni vijek, vjerojatno za 15 do 20 godina morati otvoriti svoje granice za uvoz radne snage, jer će imati više radnih mjesta nego radne snage, kaže Mrsić.

Demografske projekcije pokazuju da će Hrvatska, uz stalni rast starije populacije, do 2060. godine imati pola milijuna stanovnika manje, pa bi se, uz zadržavanje postojećeg stanja, odnos umirovljenika i onih koji uplaćuju doprinose mogao izjednačiti.

Istodobno se ne očekuje porast broja umirovljenika, a kako je povećana dob za odlazak u mirovinu te ograničeno umirovljenje, s ekonomskim oporavkom trebalo bi jačati drugi i treći mirovinski stup, kako bi buduće mirovine iznosile 60-70 posto prosječne plaće.

Prema projekcijama, to znači da bi mirovina iz prvog i drugog stupa za 65 godina života i 40 godina staža 2027. iznosila 5.100 kuna, a 2040. godine 8.960 kuna, i time za 20 posto bila više od mirovine samo iz prvog stupa.

Pad izdataka za mirovine

I Danijel Nestić s Ekonomskog instituta smatra da hrvatski mirovinski sustav pokazuje zavidnu fiskalnu stabilnost jer bilježi pad izdataka za mirovine, zbog reformi kojima se jača kontrola javnih izdataka za mirovine.

Projekcije pokazuju da bi uz primjenu postojećeg zakona izdvajanja za mirovine sa sadašnjih 11 posto BDP-a 2060. godine trebala pasti na 7 posto BDP-a.

Ipak, glavnim problemom ostat će niski iznosi mirovina koji će, procjenjuje Nestić, i dalje padati zbog postojeće formule za usklađivanje.

Nestić ističe da će održivost mirovinskog sustava ovisiti najviše o ekonomskom opravku, no i dalje treba jačati trostupni sustav, uz uvođenje strožih kriterija za prijevremeno umirovljenje i veće nagrađivanje dužeg rada, te bolje uređenje sustava beneficiranog staža.

Drugi mirovinski stup na prvom je mjestu po povratu uloženog među zemljama EU-a koje imaju drugi mirovinski stup. On se pokazao profitabilnijim od očekivanja, pa bi trebalo povećati stopu izdvajanja iznad pet posto, istaknuo je Zoran Anušić iz Svjetske banke.

Mirovine isključivo prema stažu

S druge stranke, Anušić smatra da je postojeći mirovinski sustav dugoročno fiskalno neodrživ zbog niza intervencija u sustav od početka reforme 1998. godine, prije svega zbog uvođenja dodataka na mirovine 2007., čime je poremećen odnos između iznosa mirovine i uplaćenih doprinosa.

Anušić drži da se mirovine trebaju isplaćivati isključivo prema ostvarenom stažu, a dodatke treba financirati iz državnog proračuna.

S njim se slaže i pravni stručnjak Željko Potočnjak, koji se zalaže za novu reformu koja bi ojačala ovisnost mirovina o uplaćenim doprinosima. Sve dosadašnje Vlade, kaže, učinile su sve da mirovine što manje ovise o uplaćenim doprinosima, pa je danas 80 posto mirovina u nesrazmjeru sa uplaćenim sredstvima.

"Sustav je do te mjere loš da je dugoročno neodrživ, a mlade će generacije toliko opteretiti da im je jedini izlaz pobjeći iz Hrvatske", poručio je Potočnjak.