Među hrvatskim građanima je u usporedbi s pet zemalja srednje Europe zabilježen najsnažniji porast potpore za brigu o prirodi, pokazuje istraživanje objavljeno u časopisu Revija za sociologiju. Rad sociologa Brune Šimca, Tijane Trako Poljak i Vladimira Ivanovića s Filozofskog fakulteta u Zagrebu analizira podatke Europskoga društvenog istraživanja od 2008. i 2018. te uspoređuje kretanja u iskazivanju briga za okoliš.

Odabrali su Hrvatsku, Češku, Mađarsku, Poljsku, Slovačku i Sloveniju, objašnjavajući da dijele geopolitički položaj, povijesno nasljeđe i društveno-kulturni milje, a postoji i teza da kao postkomunističke manje podržavaju zaštitu okoliša od naprednih demokracija. Najsnažniji porast potpore za brigu o prirodi tijekom razdoblja veže se za Hrvatsku, koja uz Sloveniju ima i najviši rezultat povezan s brigom o prirodi u 2018. Poljska, Slovačka i Češka bilježe stagnaciju u rezultatima, a Mađarska pokazuje značajno smanjenje potpore između 2008. i 2018.

Hrvatska je 2008. imala jedan od najnižih rezultata, no dok se Slovačka, Poljska i Češka nisu mnogo pomaknule do 2018., Hrvatska je zauzela 2. mjesto, prestigla ju je samo Slovenija. Istraživanje je koristilo tzv. Schwartzove vrijednosti koje naglašavaju važnost društva, time i cijeloga “susvijeta” nad individualnim interesima, što pruža novu dimenziju za tumačenje stavova o okolišu u ovim zemljama, ističe se.