Iako hrvatske rijeke, osim Dunava, nemaju epitet nekih magistralnih vodenih puteva od međunarodnog značaja, podaci pokazuju da u Hrvatskoj ipak raspolažemo s oko tisuću kilometara plovnih puteva koji su, uglavnom, slabo ili nikako razvijeni.

Jeftini prijevoz

I dok jedna Nizozemska godišnje rijekama i kanalima preveze 359 milijuna tona robe, a Belgija 204 milijuna – što je više i od jedne Njemačke sa 198 milijuna tona, u Hrvatskoj je to 2018. bilo na razini 5,2 milijuna tona. Upravo zbog toga je i Vlada u proceduru javnog savjetovanja pustila prijedlog Strategije razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 10 godina.

U Hrvatskoj se nalaze i četiri riječne luke za međunarodni promet: Vukovar, Osijek, Slavonski Brod i Sisak. Luka Vukovar i luka Slavonski Brod klasificirane su kao luke osnovne paneuropske TEN-T mreže. Strategija prije svega ima za cilj povećati konkurentnost luka u Vukovaru i Osijeku kao glavnih riječnih luka za teretni promet, odrediti se prema ulozi Luke Slavonski Brod koja se osim na hrvatski dio zaleđa oslanja i na zaleđe u BiH, te na Luku Sisak kojoj je zaleđe cijela Središnja Hrvatska, te može biti važan čimbenik u tranzitnom prometu između sjevernojadranskih luka i srednje i istočne Europe.

Tu je i želja da se iskoristiti potencijal plovidbe unutarnjim plovnim putovima u segmentu turizma. Plan je ukloniti uska grla na plovnim putovima Dunava, Save i Drave, a prije svega unaprijediti plovni puti rijeke Dunava i Drave do Osijeka. Tu je i namjera izgradnje višenamjenskog kanala Dunav – Sava.

U EU se tek oko 6,5% ukupnog tereta preveze rijekama i kanalima, a na toj razini je i SAD, dok u Kini to iznosi i više od 30%. Naravno, glavni razlog za to je i veličina plovnih puteva koji su u Kini na razini od 127 tisuća kilometara, u Rusiji na oko 100 tisuća kilometara, a EU i SAD su na nešto više od 40 tisuća kilometara.

Najveća europska riječna luka je njemački Duisburg koji godišnje pretovari četiri milijuna kontejnera (TEU) i 61 milijun tona ukupno tereta.

Luka se prostire na 1550 hektara, a godišnje ostvari prihod od 280 milijuna eura. Za usporedbu, naša glavna morska luka u Rijeci je lani ostvarila 13,6 milijuna tona pretovara, a od toga 344.091 kontejner (TEU).

Autonomni brodovi

Na obujam riječnog prometa uvelike ovise i flote brodova, a koja je u Hrvatskoj poprilično skromna.

U EU najveću flotu ima Nizozemska od čak 4330 plovila nakon čega slijedi njemačka s 1982. Rumunjska je krajem prošle godine imala registrirana 1303 riječna plovila, a Francuska 1086.

Hrvatskoj je registrirano ukupno 138 plovila od čega 116 vučenih/guranih plovila i 22 plovila s vlastitim pogonom. Za primjer, susjedna Srbija ima registrirano ukupno čak 395 plovila. Hrvatska riječna flota je uz to relativno male nosivosti, pola brodova nam je ispod 999 tona, a pola između 1000 i 2999 tona.

Isto tako, gotovo dvije trećine flote nam je starije od 50 godina što dovodi u pitanje njezinu rentabilnost i ekološke standarde. Upravo se ekologija i tehnologija spominju u EU kao glavni aduti za razvoj toga sektora kroz nova visokotehnološka te čak i autonomna plovila.