Hrvatska je na putu da šestu godinu zaredom zabilježi pad gospodarskih aktivnosti, a možda će morati uzeti međunarodnu pomoć kako bi provela bolne promjene potrebne da gospodarstvo postane produktivno, procjenjuju domaći analitičari u anketi agencije Reuters.

Hrvatske vlade od 2000. godine zaziru od tržišnih reformi i povećavaju potrošnju i dug. No, to će biti puno teže financirati kada središnje banke ključnih razvijenih zemalja počnu smanjivati priljev jeftinog novca, koji potiče ulagače u državne obveznice da 'love' više prinose u zemljama poput Hrvatske.

Hrvatski dužnosnici još uvijek isključuju mogućnost pomoći izvana. Analitičari su pak proteklog mjeseca počeli u javnost iznositi zamisao o traženju pomoći od Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koja bi bila uvjetovana smanjenjem javne potrošnje i ohrabrivanjem novih poslovnih poduhvata.

Hrvatska nije zabilježila rast gospodarskih aktivnosti još od 2008., podsjeća Reuters. Vlada se još nada da će gospodarstvo ove godine stagnirati, dok analitičari u prosjeku predviđaju pad aktivnosti za 0,7 posto.

U sklopu procedure prekomjernog deficita (EDP) Europske komisije, Zagreb bi do kraja 2016. trebao svesti proračunski manjak ispod razine od tri posto BDP-a. U anketi Reutersa samo 3 od 11 analitičara smatra da će se to i dogoditi. U prosjeku očekuju da će ove godine proračunski manjak iznositi 4,8 posto, a iduće 4,5 posto BDP-a.

"Činjenica da sada imamo povoljne uvjete financiranja i dobru likvidnost mogla bi nam se vratiti poput bumeranga onog trenda kada Europska središnja banka počne zaoštravati monetarnu politiku. Razumljivo je što se postavlja pitanje vanjske supervizije", smatra Zrinka Živković Matijević iz Raiffeisen Banka. "Naše su javne financije izgubile vjerodostojnost. Dinamika javnog duga neodrživa je. Država možda neće bankrotirati ali će u slučaju odgađanja reformi oporavak biti spor i bolan", dodaje.

U idućoj godini analitičari u Reutersovoj anketi prosjeku očekuju rast BDP-a za 0,7 posto, pri čemu dvojica od njih 11 očekuju sedmu godinu recesije, a dvojica stagnaciju aktivnosti.

"Osobna potrošnja čini oko 60 posto hrvatskog BDP-a, a ne vidim njezin oporavak s obzirom da još traje proces razduživanja. Također, reforme je već odavno trebalo provesti", ističe Ivan Dražetić iz brokerske kuće InterCapital.

Hrvatski javni dug trebao bi ove godine, prema novoj metodologiji EU-a, premašiti 80 posto BDP-a i nastaviti rasti ako se ne provedu odlučne reforme.

"Potrošnja je ogromna i nitko je nema hrabrosti smanjiti. Svake godine potrošimo nekih 20 milijardi kuna više nego što zaradimo. Odlučno idemo u krivom smjeru", konstatira Ante Babić iz Centra za međunarodni razvoj.

Neki analitičari procjenjuju da će Hrvatska trebati sporazum s Bruxellesom i MMF-om odmah nakon općih izbora koji bi trebali biti održani krajem iduće godine. Četiri analitičara smatra to vjerojatnim a četiri da su šanse za to pola-pola. Tri su isključila tu mogućnost.

"Mislim da se to neće dogoditi prije općih izbora ali taj je scenarij prilično moguć nakon toga", napominje Hrvoje Stojić iz banke Hypo Alpe Adria banke.

Hrvatska je obvezna usvojiti euro jednoga dana, ali fiksni termini u tom procesu još nisu utvrđeni. Većina analitičara smatra da bi se to najranije moglo dogoditi nakon 2020. godine.

Procjenjuju ipak da će Hrvatska narodna banka (HNB) uspjeti sačuvati stabilnost kune. HNB brani upravljani plivajući tečaj kune prema euru, intervenirajući povremeno na deviznom tržištu, dodaje Reuters.