Od ukupno 30 golf igrališta čija je izgradnja u Hrvatskoj predviđena do 2020. godine, kad bi sve teklo glatko u tom razdoblju bi se moglo realizirati njih 14, od čega za šest projekata postoji investitor i novac, a za ostale su pripremljeni projekti i traže se ulagači.

To su prognoze Akcijskog plana razvoja golf ponude u Hrvatskoj koje će danas u Poreču predstaviti Ministarstvo turizma, na konferenciji o golf turizmu u organizaciji LUX promocije.  Među projektima čiju realizaciju autori akcijskog plana iz Instituta za turizam smatraju mogućom su golf igrališta Srđ iznad Dubrovnika oko kojeg se godinama vode pravne bitke, Baštijunski Brig u Zadarskoj županiji, Matalda na Lošinju koju najavljuje Jadranka grupa, Sancija Grande u Vrsaru, San Marco u Rovinju te Porto Mariccio u koji ulaže Danko Končar.

U akcijskom planu napominje se da se za te projekte još "samo" trebaju prikupiti sve preostale dozvole ili dovršiti pregovore s državom oko pojedinih pitanja projekta.  U drugu skupinu projekata, s gotovom dokumentacijom bez investitora spadaju Fratarska šuma (Biska), Larun, Zelena i Plava laguna Poreč, Marlera (u koju je davno započeo ulagati nekadašnji nogometaš Dražen Ladić), Stancija Negrin, Stancija Grande (Umag), sva u Istarskoj županiji te Zaprešić u Zagrebačkoj i Prukljan u Šibensko-kninskoj županiji. Istodobno se u akcijskom planu napominje da, iako nema velikih prepreka za razvoj golfa, postoje brojne druge barijere zbog kojih se golf u Hrvatskoj unatoč velikim ambicijama nikad nije razvio.

Dubinski intervjui s glavnim dionicima razvoja golf turizma u Hrvatskoj pokazali su kritične točke. Na  prvom mjestu je spora administracija koja na različite načine "reketari" investitore, te je često nekompetentna, posebno na nižim razinama. Također, iako postoje zakonom propisani rokovi za izdavanje pojedinih dokumenata, nitko se u praksi toga ne drži, a realizaciju često usporavaju razne tužbe koje su nerijetko bez osnove, odnosno s ciljem odugovlačenja realizacije. Investitori predlažu da bi se podnošenje tužbe trebalo naplaćivati prema visini investicije. Ističu da je evidentan negativan utjecaj politike na realizaciju projekata, uz izbore koji zaustavljaju proces, a nerijetko ga vraćaju na početak. 

Također, dobivanje 'državnog značaja' za projekt Srđ nije rezultiralo očekivanjima, iako je pozitivno ocijenjeno. Problem su i nesređene zemljišne knjige, potom nerealno visoke cijene privatnih zemljišta koje destimuliraju ulaganja, a visina komunalnih naknada nije propisana.

Kad su propisi u pitanju, smetaju im oni o zaštiti okoliša koji su prestrogi, čak stroži od europskih direktiva.  Zbog svega toga realizacija razvoja golf turizma popraćena je brojnim polemikama i vrlo skromnim rezultatima, dok je u drugim mediteranskim zemljama u desetak godina broj igrališta utrostručen.  Naime, Hrvatska raspolaže s ukupno šest golf igrališta,  GLK Zagreb, GC Adriatic u Savudriji, GK Brijuni, GLK Dolina Kardinala Krašić koji je izvan funkcije, GK Sveti Martin te  Krasica Bakar (9 polja).

Postoje i četiri kvalitetna golf centra u Stobreču,  Kneževim vinogradima, Zaprešiću i Iloku (Principovac). Istodobno, u Hrvatskoj golf igra oko 1500 osoba, a iako je Hrvatska skromno emitivno golf tržište zamjetan je rast odlazaka na turistička golf putovanja u inozemstvo. Analiza je pokazala da najmanje 50 posto aktivnih hrvatskih golfera putuje na golf igrališta u Sloveniju, Italiju, Austriju i Mađarsku.