Sve zategnutiji odnosi na relaciji Rusija – Zapad i prateća energetska kriza su gotovo u potpunosti protresli i promijenili geopolitičku kartu svijeta gdje do izražaja dolaze neki novi igrači, a na energetskom planu to bi mogla postati i Hrvatska kao energetski hub i burza za trgovinu plinom.

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja Europe koja je u relativno komotnoj situaciji po pitanju opskrbe plinom u ovim turbulentnim vremenima zbog naše diversificirane energetske infrastrukture.

Štoviše, zbog propasti značajne industrijske baze u našoj zemlji u proteklih 20-ak godina te relativno kasne plinofikacije Dalmacije, potrošnja plina u Hrvatskoj je relativno skromna te imamo i značajne kapacitete za opskrbu plinom i šire regije.

Godišnje potrošimo nešto manje od tri milijarde kubnih metara plina, a u razdoblju prije 2009. je to znalo biti i oko pet milijardi. Hrvatska ima dobre plinske interkonekcije s gotovo svim susjednim zemljama.

No, ono što je našoj zemlji dalo sada značajnu stratešku poziciju na čitavom starom kontinentu je LNG terminal na Krku kojeg smo početkom 2021. stavili u pogon. Taj LNG terminal je kapaciteta 2,6 milijardi kubika plina godišnje, a premijer Andrej Plenković je najavio da su u tijeku manji zahvati na proširenju do 2,9 milijardi kubika.

Isto tako, već su, kaže premijer, počele pripreme i za dizanje njegova kapaciteta na čak 6,1 milijardu m3. Kada se tome doda infrastruktura plinskih skladišta za pola milijarde kubika plina, plinovoda od gotovo 2600 kilometara uz niz kompresorskih stanica koje omogućuju interkonekciju sa Slovenijom i Mađarskom te potencijal sa Srbijom i Italijom, jasno je da Hrvatska postaje značajan regionalni i europski plinski hub preko kojeg će ići i više od 10 milijardi m3 plina godišnje.

Zbog toga se sve glasnije govori da bi upravo u Hrvatskoj trebala biti i nova regionalna burza plina koja bi umnogome konkurirala europskim liderima – nizozemskom TTF-u te austrijskom Baumgartenu (CEGH) s prometom koji bi se mjerio i u milijardama eura.

Iako detalji toga projekta još nisu poznati, doznajemo da je Energetski institut Hrvoje Požar napravio studiju čiji zaključak je da takav projekt ima itekako smisla. Prema dostupnim informacijama nova burza bi bila vezana uz već postojeću burzu električne energije Cropex, a glavni nositelj projekta bi bio Hrvatski operator tržišta energije – HROTE.

Da se radi o ozbiljnom projektu, govori i činjenica da bi, doznajemo neslužbeno, već krajem tjedna trebali sjesti ljudi iz energetskih institucija te Vlade te donijeti možda i konačnu odluku o burzi. Nagađa se da bi burza mogla zaživjeti već do kraja 2022.

U Hrvatskoj stručnoj udruzi za plin (HSUP), kojoj je na čelu Dalibor Pudić, potvrđuju nam da postoje razmišljanja o osnivanju burze plina. “U Hrvatskoj imamo i burzu električne energije, pa bi bilo potrebno razmišljati i o burzi plina, jer bi troškovi po jedinici prodane energije bili niži.

Već krajem tjedna trebali bi se naći predstavnici energetskih institucija i Vlade/N. Pavletić/PIXSELL

Okolnosti su povoljne
Hrvatska troši svega 17 TWh električne energije dok je potrošnja plina 27TWh. Proširivanje kapaciteta LNG terminala, prekid isporuke energenata iz Rusije i geostrateški položaj Hrvatske u novim okolnostima čine ova razmišljanja smislenijim i s više pozitivnijih učinaka”, kaže nam Pudić.

U HROTE-u, kojem je na čelu direktor Boris Abramović, smatraju da bi osnivanje burze plina bio vrlo značajan korak s obzirom na okolnosti na tržištu plina i tendenciju pojačanog razvoja transportne infrastrukture plina u ovom dijelu Europe.

“S obzirom na to da se na veleprodajnom tržištu plina u Hrvatskoj trgovina trenutno odvija bilateralno, uređenje veleprodajnog tržišta plina na tržišnim principima značajno bi unaprijedilo konkurentnostna tržištu, opseg trgovanja i transporta, kao i transparentnost kupoprodajnih transakcija”, navode iz HROTE-a.

Dodaju da i izrađena studija upućuje kako bi poslovanje burze plina u okviru procjene ekonomije obujma i obuhvata bilo inicijalno pozitivno i s tendencijom rasta, budući se zbog problema u isporukama plina iz Rusije i odlučnosti EU da se u što kraćem vremenu i u što većoj mjeri postigne samodostatnost u opskrbi tog energenta, predviđa veća aktivnost na veleprodajnim tržištima plina, poglavito zbog promjena u načinima ugovaranja i trgovanja.

“U obzir je pritom uzet razvoj domaće infrastrukture i interkonekcija u odnosu na druge plinovode iz zemalja u susjedstvu, kao i činjenica da nakon početka rada LNG terminala Hrvatska više nije na kraju, već na početku jednog od opskrbnih lanaca za plin, što ima kao izravnu posljedicu smanjenje cijena transporta plina”, ističu iz HROTE-a

Iz najvećeg hrvatskog plinskog igrača, tvrtke Prvo plinarsko društvo (PPD), kojoj je na čelu Pavao Vujnovac, ističu da podržavaju pokretanje plinske burze u Hrvatskoj.

“To bi rezultiralo pozitivnim promjenama za sve sudionike tržišta plina, od trgovaca plinom do krajnjih kupaca, odnosno hrvatskih potrošača plina. Burza bi privukla veći broj trgovaca na naše nacionalno tržište, što bi posljedično rezultiralo većom ponudom, odnosno odabirom za kupce plina.

U tim okolnostima bi svi sudionici tržišta plina imali uvid u cijene plina kojima se trguje na burzi koja je lokacijski bliža, što bi bio značajni pomak s obzirom da se trenutno prilikom ugovaranja prodaje plina cijene referiraju najčešće na austrijski CEGH ili nizozemski TTF.

Nova plinska burza u našoj bi regiji omogućila još jedan oblik arbitraže među državama što bi potaknulo maksimalno korištenje kapaciteta transportnog sustava, što može dovesti do smanjenja cijena transporta”, kažu u PPD-u.

Dodaju da je plinska burza preduvjet za tranziciju Hrvatske iz konačnog odredišta za plin iz Mađarske i Slovenije, u plinsko čvorište te mjesto arbitraže za hrvatske kupce te kupce iz regije zainteresirane za korištenje LNG terminala.

Jesmo li premali?
Energetski analitičar Davor Štern smatra da su energetske burze generalno nešto loše i da su baš one u zadnjih 30-ak godina prouzročile većinu energetskih problema.

“Na takvim burzama sami energenti i energetski igrači padaju u drugi plan, a u prvi dolaze ljudi koji imaju slobodnog novca kojeg onda ulažu i žele oplemeniti na tim burzama. Naravno da im je motiv spekulacija da kupe jeftinije energente i onda ih skupo prodaju što dovodi do velikih altituda”, kaže Štern koji je bio direktor INA-e, ali i ministar gospodarstva. Po pitanju nove burze plina u Hrvatskoj je također skeptičan.

“Nemam neki vrijednosni sud hoće li biti dobra, loša ili neutralna za samu Hrvatsku. Plin je specifična roba koja je uvelike vezana uz dobavnu infrastrukturu te količine i to uvelike utječe na uvjete i cijenu. Stava sam da je Hrvatska premala, čak i s najavljenim većim LNG kapacitetima”, zaključuje Štern.