Prema Svjetskom ekonomskom forumu (“World Economic Forum”) Hrvatice su zauzele brončanu medalju u udjelu žena izumiteljica na našem kontinentu, no s druge strane rezultati istraživanja pokazuju da se ženama često ne priznaje njihov doprinos znanosti i inovacijama.

Kako bi se adekvatno priznao doprinos istraživačkog rada koji za krajnji cilj ima inovaciju, bilo u procesu, primjeni usluge ili opipljivom obliku, odnosno proizvodu, do izražaja dolazi korak u razvoju koji zahtijeva komercijalizaciju inovacije. Komercijalizacija inovacije je nužna za postizanje “priznanja” za svoj rad, a priznanje će se dogoditi ukoliko ga tržište prizna.

Taj transfer je nedvojbeno povezan sa poduzetništvom. Ukoliko smo uložile trud u projekt, inovaciju i doveli ga do faze prototipa i testiranja, nužno je uključiti se i u primjenu razvoja poslovnog modela i izići na tržište. Ulaskom u tu fazu prelazimo iz “sigurne zone” na “tržište”, te postajemo poduzetnice i “brišemo” spolom orijentirane predrasude obzirom da nam samo tržište sudi.

Od inovatora ka poduzetniku

Imamo prototip, testirali smo ga, funkcionira, u potpunosti vjerujemo u projekt i smatramo da bi bio izvrstan u primjeni. To nije dovoljno. Prije svega trebamo biti svjesni da li ima svoje mjesto u ponudi na tržištu. Kako bi taj dio otkrili, trebamo istražiti tržište, definirati poslovni model i procese, planiranje i strategiju, a kako bi na ispravan način predstavili proizvod/uslugu te započeli s komercijalizacijom. Komercijalizacija zahtijeva dopunsko ulaganje sredstava, te je upravo to “točka prelamanja” u samom transferu.

Na koji način u Hrvatskoj možemo doći do kapitala za izlazak na tržište? Izlazak na tržište, odnosno ponudu usluge ili proizvoda tržištu, te njegovu komercijalizaciju, podijelila bi na dvije varijante:

1. proizvod ili usluga je primjenjiva lokalno odnosno za hrvatsko tržište ili za mikrolokaciju (veličina tržišta na kojoj želimo djelovati), te
2. proizvod ili usluga imaju izrazitu skalabilnost (primjenjivost globalno).

Ovisno o navedenim varijantama, različit je i način dolaska do inicijalnih sredstava potrebnih za komercijalizaciju. U slučaju da nam je tržište lokalno, koncentracija bi trebala biti na klasičnim proizvodima banaka u domeni financiranja dugom – krediti banaka.

U slučaju da se radi o proizvodu/usluzi koja ima visok potencijal skalabilnosti, klasični načini financiranja nisu prvi odabir, a ponekad mogu i uništiti ispravan način izlaska na tržište. U ovakvim slučajevima ispravan put je kroz alternativne oblike financiranja tzv. venture capital fondove (VC).

Ključne razlike kod financiranja kreditom su što se pozajmljuje određen iznos potreban za izlazak na tržište uz kamatu (cijenu novca). Za veće iznose najčešće se traži osiguranje u obliku materijalnog pokrića (zalog vlastite materijalne imovine). Nadalje vlasništvo poslovnih udjela ostaje u cijelosti u vlasništvu krajnjeg vlasnika tvrtke (fizičke osobe). Traži se jamstvo vlasnika tvrtke (kao fizičke osobe), kao i jamstvo tvrtke, a iznos kredita se daje na korištenje, te je iskoristivo najčešće godinu dana od potpisa ugovora o kreditu. Otplata se vrši u mjesečnim ratama (glavnica i kamata), te je potrebno osigurati od samog početka nesmetanu otplatu, a počinje nakon perioda počeka i korištenja.

Važno je znati da nema mentorstva od strane davatelja financiranja (banke). U slučaju neuspjeha, vlasnik, obzirom da daje jamstvo i potencijalno materijalno pokriće (vlastita imovina) treba podmiriti dugovanja prema banci. Financiranja putem VC fonda namijenjeno je potencijalno brzorastućim novim poduzećima. Pri tome se vlasnik odriče dijela vlasništva nad poduzećem. Međutim, zauzvrat VC ulaganje donosi mentorstvo, kontakte i iskustvo koje članovi tima koji upravlja fondom imaju. U slučaju neuspjeha, nema odgovornosti vlastitom imovinom niti jamstvom.

Mogućnosti na raspolaganju

Financiranje izlaska na tržište (komercijalizacije) pripada financiranju investicijskog ciklusa “start up” projekta. Kako je prvo potrebno odrediti iznos financiranja, tako ćemo prikazati i koje su varijante moguće u sferi financiranja dugom danas na hrvatskom tržištu, a prema potrebnom iznosu financiranja.

Financiranje od 100.000 do 500.000 eura – ujedno najviši iznos financiranja u segmentu poduzetništva moguće je ostvariti putem HBOR direktnog financiranja program NPOO za poduzetnike početnike i žene. Ovdje je bitna stavka da projekt zadovoljava jedan od elemenata programa: zelena tranzicija, konkurentnost i otpornost i/ili digitalizacija.

Trajanje kredita je do 15 godina uz rok korištenja od maksimalno 12 mjeseci, te rok počeka od tri godine, a koji ulazi u rok otplate. Danas kamata na ovaj proizvod iznosi od 0,40% do 0,80%. Zahtijeva se vlastito učešće poduzetnika od minimalnih 15%, te sudjelovanje materijalnog pokrića, no u značajnije manjim omjerima nego kod komercijalnih banaka, a obzirom da se pridružuju i raspoloživa jamstva koja su prihvatljiva programu, a što ovaj financijski proizvod čini visoko primjenjiv.

Financiranje od 50.000 do 300.000 eura ponovno putem HBOR-a odnosi se na program poduzetništvo mladih, žena i početnika. Ovdje treba biti zadovoljena namjena i to pokretanje poslovanja, modernizacija poslovanja, uvođenje novih tehnologija, povećanje kapaciteta, uključujući i turističke, razvoj i uvođenje novih proizvoda ili usluga, poticanje novog zapošljavanja i sl.. Trajanje kredita je do 12 godina uz rok korištenja od maksimalno 12 mjeseci, te rok počeka od tri godine, a koji ulazi u rok otplate.

Danas kamata na ovaj proizvod iznosi od 2% do 4%. Zahtijeva se vlastito učešće poduzetnika od minimalnih 15%, te sudjelovanje materijalnog pokrića no u značajnije manjim omjerima nego kod komercijalnih banaka, a obzirom da se pridružuju i raspoloživa jamstva koja su prihvatljiva programu.

Financiranje do 25.000 eura – klasično financiranje kod komercijalnih banaka je moguće kroz programe za start up-ove, no kroz značajno više troškove financiranja (kamate su preko 6% godišnje) te rok otplate do 10 godina.

Alternativa svakako mogu biti financiranja fizičkih osoba. Financiranje do 40.000 eura najjednostavnije je realizirati nenamjenskim kreditom do 10 godina otplate, bez materijalnog pokrića, vlastitog učešća, projektne dokumentacije, no sa jamstvom fizičke osobe koja zadovoljava u momentu traženja financiranja otplatni potencijal. Kamate su ovdje od 6% na više. Financiranje od 40.000 eura na više, možemo reći iskustveno čak i do 600.000 eura putem hipotekarnih kredita, na periode do 30 godina otplate.

Ovdje je nužno materijalno pokriće vlastitom imovinom koja obično treba biti značajnije viša od iznosa kredita (minimalno 130% od iznosa kredita), te zadovoljenim otplatnim potencijalom fizičke osobe u momentu traženja financiranja. Trošak financiranja u ovom proizvodu se kreću danas od 4% do 6%. U svakom slučaju ukoliko imamo inovaciju, vjerujemo u njezinu realizaciju, sada i znamo da su nam mogućnosti otvorene, te nema isprike za izostanak ulaska u poduzetništvo!