Produktivnost je ključni problem dobrog dijela hrvatske industrije, koja po tom pitanju primjerice za Slovenijom zaostaje 60 posto, istaknuto je u utorak tijekom konferencije “Vrijeme je za industriju: Novi pristup za konkurentnost”, koju je organizirala Hrvatska gospodarska komora.

Zabrinjava pad udjela industrije u BDP-u no to nije ključno, nego kako povećati produktivnost kako bi bila u prosjeku EU-a, rekao je potpredsjednik HGK-a Tomislav Radoš.

Istraživanje

Evo kako je prošao njemački eksperiment od četiri radna dana u tjednu: Produktivnost ne samo da nije pala, nego je negdje i porasla

Trošak bolovanja prepoloviti

Dodao je da po pitanju produktivnost Hrvatska zaostaje za Slovenijom 60 posto.

Industriji nadalje, kako je rekao, u kratkom roku trebaju kvalitetni radnici. Istaknuo je i da je trošak bolovanja na račun poslodavaca sada 42 dana što bi po njemu trebalo smanjiti na pola. Vezano uz problematiku podizanja minimalnih plaća, naveo je da je problem i u dizanju svih ostalih plaća.

“Nitko nije protiv toga da plaće rastu, one trebaju rasti – što su plaće veće, to znači da imamo bolje proizvode koje prodajemo i možemo ljude platiti bolje”, naglasio je Radoš.

“Cilj je da se koncentriramo na kratkoročne mjere, koje će poduzećima omogućiti da hvataju korak u produktivnosti, zaključio je.

Brine njemačko usporavanje ekonomije

Predsjednik Sektora IT industrije pri HGK Alojzije Jukić istaknuo je da i dalje u Hrvatskoj imamo porast novoosnovanih poduzeća iz tog segmenta, kao i rast prihoda. Oko 45 posto prihoda IT poduzeća dolazi s globalnog tržišta, oko 55 posto s domaćeg. Tri najveća vanjska tržišta za hrvatske IT kompanije su SAD, Njemačka i Velika Britanija, što po Jukiću izaziva određenu zabrinutost, pogotovo zbog njemačkog usporavanja ekonomije. 

IT industrija odskače od ostatka industrije u visini plaća, koje su u prosjeku 1.630 eura, no problem Jukić vidi u velikom broju mikro i malih poduzeća, dok je relativno mali broj srednjih i velikih.

U Hrvatskoj, kazao je, posluje oko 6.800 IT kompanija s 37 tisuća zaposlenih, a samo lani je osnovano gotovo 600 novih tvrtki. Prihodi su im oko 3,8 milijardi eura.

Predsjednik Uprave AD Plastika Marinko Došen naveo je da auto industrija prolazi kroz svojevrsnu stagnaciju, prvenstveno zbog loših strategija prebrzog prelaska na električne aute, ali i kao posljedica covida što je ostavilo traga na poslovanju kod proizvođača automobila i njihovih dobavljača.

Bez obzira  na te okolnosti, AD Plastik je zadnje dvije godine sklopio više od 200 milijuna eura novih poslova, pa će mu stope rasta biti veće od tržišnih, rekao je.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Goran Romek smatra da je hrvatska industrija snažna i vrlo otporna na sve izazove. Najveći problemi industrije su po njemu administrativna odnosno porezna opterećenja i manjak radnika. Najavio je da će ministarstvo do kraja godine raspisati četiri nova poziva kojima je cilj osnaživanje i brendiranja industrije.